Pratite nas

Zanimljivosti

Bolje da ljulja, nego da žulja: NAKON 12 GODINA BRAKA VARA ŽENU SA PERVERZNOM BUCKOM

Published

on

Jedan Britanac (41) počeo je da vara svoju ženu (37) sa prostitutkom zbog njene kilaže, ali ne zbog viška, već zbog manjka kilograma.

On se izjadao popularnoj savjetnici Didri koja piše za tabloid San da mu se više ne sviđa njegova mršava supruga, pa je zato pronašao punačkiju domino damu.

“S*ks sa njom je nekada bio nevjerovatan, ali sve se promijenilo nakon što je dobila naša dva sina. Rekla je da je previše iscrpljena za bilo kakvu intimnost, ali je imala energije za mršavljenje i dijetu. Osjećam se loše što priznajem da mi se više ne sviđa – napisao je anonimno muškarac.

On je objasnio da je u braku 12 godina i da imaju dvoje male djece od tri i pet godina. Kaže da je “krupniju” poslovnu pratnju krenuo da traži prije šest mjeseci jer zadnjih godina nisu imali gotovo nikakav s*ksualni život. Takođe je počeo da istražuje sado-mazo fetiš.

“Kupio sam nekoliko bičeva i masku za sebe kada smo se vjenčali, ali moja žena jednostavno nije bila u tom fazonu. Sada posjećujem istu ženu svake nedjelje. Ona me vezuje i kažnjava i ja to baš volim – nastavio je muž.

Na njegovu žalost, supruga je saznala nakon što mu je pregledala džepove kada je izgubila ključeve od auta i pronašla podatke o ovoj ženi.

“Ona je skrhana. Pokušao sam da objasnim zašto sam to uradio, a da ne povrijedim njena osjećanja. Volim je, ali s*ksualne privlačnosti više nema. Obožavam ženske obline i bila je divna veličina 18 kada smo se upoznali. Sada izgleda vitko i zdravo, ali to nije moj fazon. Želim više mesa na kostima i nekoga ko može da mi pomogne da se prepustim svom fetišu – zaključio je on na kraju poruke Didri i upitao je da li to znači da je zavistan od s*ksa.

Savjetnica mu je napisala da sumnja da je u tome problem i podsjetila ga da je njegova supruga i dalje ista osoba, samo u zdravijem i vitkijem tijelu.

“Ne bi trebalo da je otkačite i tražite neku krupniju da zadovolji vaše želje samo zato što ona brine o sebi – odgovorila je Didra.

Ona je nevjernom mužu takođe rekla da se svi mijenjamo kroz godine, kao i da su te promjene dio svake posvećene veze pune ljubavi. Onda mu je savjetovala da poradi na sebi i zamoli ženu za oproštaj. (Naj portal)

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending