Pratite nas

Zanimljivosti

Jelena hekla kapicu za onu mušku stvar: NAKURNJAKA IMA U SVIM VELIČINAMA I BOJAMA

Published

on

Sitno se odbrojava do kalendarskog početka najhladnijeg godišnjeg doba, pa nema ni potrebe reći koliko je važno toplo se obući kad krenete napolje.

Kapa, šal, rukavice i duge čarape neizostavan su aksesoar tokom hladnih mjeseci, međutim jedan odavno zaboravljen odjevni predmet za muškarce jeste – nakurnjak, kojeg sun a Bjelašnici ili Vlašiću plele žene za muški rod, kako bi zaštititli „muškost“ od hladnoće

Nekada su ga u selima nosili skoro svi muškarci kako bi od oštre zime sačuvali svoju muškost. Djevojke su plele po jedan, obavezno od čiste runske vune i nosile u miraz sa ostalom opremom – košuljama, rukavicama, čarapama. Šare su izvodile kao ćilim vijugama od raznobojnog vunenog pletiva na pet igala.

Neke su plele uzduž, neke poprijeko, plele a nisu znale koliki treba. Danas se to rijetko koristi, a Jelena iz Beograda jedna je od rijetkih koja se bavi njihovom izradom.

“Ideja o pletenju nakurnjaka potekla je kao šala koju je pokrenuo moj muž i evo već osam godina ih pravim. Sama sam osmislila šemu za heklanje i za mene nije zahtjevno da ih napravim, jer imam iskustva u heklanju raznih stvari kao što su kape, bluze, igračke –  kaže za RINU Jelena.

Kada je pletenje usavršila, ponudila ih je na prodaju i na opšte iznenađenje svih potražnja je bila izuzetno velika. Najviše posla, kako kaže Jelena, ima tokom novogodišnjih praznika kada nakurnjaci idu kao halva.

“Baš mi je drago da su i moji kupci sve shvatili kao šalu, pa ih najčešće i kupuju kao šaljivi poklon za razne prilike kao što su punoljetstvo, odlazak u penziju, novogodišnji poklon ili kao poklon za godišnjicu braka. Veličina je univerzalna, jedino se razlikuju u tome od kog je materijala jer oni koji su pravljeni od čupave vunice, vizuelno djeluju veći –  priča Jelena.

Ona dodaje da njenih ruku djelo, ispleten dio muške garderobe koji čuva od hladnoće, češće naručuju muškarci, mada ima i žena koje bi da obraduju svoje muževe.

“Postoje razni modeli: Deda Mraz, Rudolf, crna i bijela ovca, slonče, smoking i Pera detlić. Mada, imala sam i zahtjeve kao što su recimo da nakurnjaci budu u bojama zastave neke zemlje ili određenog fudbalskog tima –  istakla je.

Za jedan nakurnjak koristi se čista vuna, koja ne bocka, a u zavisnosti koji model pravi Jeleni je potrebno oko par sati, jer negdje ima više detalja koje je potrebno uraditi.

Koliko je ovaj odjevni predmet nekada bio važan i upotrebljiv u praksi, najbolje svjeodoči i izreka ko zna kad i gdje zapisana – čizma glavu čuva, al nakurnjak čitavu familiju. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending