Pratite nas

Zanimljivosti

Komične scene na aerodormu u Njemačkoj: NISAM JA GLUPA, DA IMAM NEŠTO DA PRIJAVIM ZA CARINU, SIGURNO TI NE BIH REKLA!

Published

on

Prilikom putovanja često imamo prilike da upoznamo razne ljude, te neke od anegdota koje rado prepričavamo u društvu, budu upravo rođene iz takvih poznanstava. Upravo zato, priča jedne žene sa balkanskih prostora sa aerodroma u Njemačkoj, postala je pravi viral na društvenim mrežama.

Korisnica Tvitera, koja se na ovoj mreži potpisuje kao “Svjetlo plava”, podijelila je niz tvitova posvećenih događaju kojem je prisustvovala prilikom prolaska kroz pasošku kontrolu na jednom od njemačkih aerodroma. Naime, među putnicima se nalazila i starija žena, koja osim srpskog jezika nije govorila nijedan drugi jezik, te je komunikacija sa policajcem zaduženim za provjeru dokumenata bila pomalo I komična. Dok su čekali u redu, neki putnici su plakali od smijeha.

“Bože koliko sam umrla od smijeha na pasoškoj kontroli. Neka žena ne zna nijedan jezik osim srpskog i sad dere se na sav glas da svi čujemo “Pa meni se kćerka udala za Nijemca, idem joj u posjetu”.

Malo razonoda, što bi se reklo” i sva se smije opičena skroz a carinik samo što je ne uhapsi Sva skandalizovana i šokirana što tu nju neko nešto pita i što pobogu ne priča srpski.

Onda u nekom trenutku izgovara; “Ovaj Nijemac baš ne zna da se zabavlja” a neka mučena mlada djevojka je preuzela na sebe ulogu prevodioca, pa to hvala bogu izostavlja u prevodu. al vijali su se ona i carinik, na kraju je tražio da pozove lćerku da priča sa njom. A ljudi u redu koji znaju srpski (a bilo ih je dosta) se samo smješkaju, ali kad je odvalila ovo ja sam toliko počela da se smijem, a sa mnom i još par ljudi iz reda bukvalno jedva sam se sabrala da ne krenem da se smijem i cariniku pa da uhapse i mene s njom.

Prođe nekako gospođa pasošku kontrolu, dolazi na izdavanje prtljaga, viče; “Gdje ja sad treba da idem” i zahvaljuje se djevojci koja je prevodila; “Šta bih ja bez tebe, eh” i još zaključuje; “Ovi Nijemci mnogo vole da za***avaju naše, jel vidiš ti ovo, majke ti?” i ja opet krećem u fras.

Dalje izlazimo u isto vrijeme na onaj dio da nemamo ništa da prijavimo carini, ona viče;

“Pa da i imamo nešto, da li misliš da bih ti rekla, nisam ja glupa” i poslije je otišao svako svojim putem ali jedna od urnebesnijih scena kojima sam u životu prisustvovala na aerodromima”, napisala je ona na kraju objave, koja je veoma brzo postala viralna na ovoj mreži. (Naj portal)

Zanimljivosti

Uspjeh Nihada Mameledžije, jednog od najboljih bh. kuhara: U Saudijskoj Arabiji otvoren restoran sa njegovim imenom i bosanskom kuhinjom

Published

on

Uspjeh Nihada Mameledžije, jednog od najboljih bh. kuhara: U Saudijskoj Arabiji otvoren restoran sa njegovim imenom i bosanskom kuhinjom

Prave bosanske specijalitete, i to po tradicionalnoj recepturi, sada je moguće pojesti i u dalekoj Saudijskoj Arabiji.

Glavni krivac za to je jedan od najboljih bosanskohercegovačkih kuhara Nihad Mameledžija koji je već nekoliko mjeseci stanovnik Al Hofufa, najvećeg grada u oazi Hasi u istočnom dijelu Saudijske Arabije.

Veliko priznanje

Al Hofuf ima mnogo toga za ponuditi posjetiocima. Ovaj grad nudi prekrasne pustinjske krajolike, bogatu historiju i kulturu, kao i predivne parkove i vrtove, a jučer je u njemu počeo sa radom restoran „Chef Nihad“.

Tokom svoje karijere Nihad Mameledžija proputovao je mnogo zemalja, isprobao raznovrsna jela. Kuhao za brojne narode, a sada je kao kruna višedecenijskog rada došao restoran koji nosi njegovo ime.

– Ovo je stvarno veliko priznanje. Arapski investitori odlučili su restoran nazvati mojim imenom. Prvobitna ideja je bila da se zove „Restoran Slow Fusion“, ali su ga na kraju nazvali po meni i u budućnosti eventualno planiraju pokrenuti lanac restorana sa tim brendom, po uzoru na poznate chefove Nusreta Gokcea, Buraka Ozdemira, Jamieja Olivera…

U visokoj gastronomiji je sada trend da se restorani nazivaju imenima chefova i zaista mi je u neku ruku bilo drago na tom prijedlogu, a sa druge strane znao sam kakvu to odgovornost nosi – kaže na početku razgovora Mameledžija.

Nihad je u Saudijsku Arabiju došao na kraći period i nije imao namjeru da se duže zadržava.

Fine dining

– Nisam imao velike planove, ali ponuda koju sam dobio od investitora jednostavno se nije mogla odbiti. Prihvatio sam i vidjet ćemo sad kako će se ta cijela priča odvijati. Restoran smo otvorili 1. oktobra. Prvobitna ideja investitora je bila da to bude gril restoran sa sarajevskim ćevapima kao glavnim proizvodom. No, nakon moje prezentacije cjelokupne bh. kuhinje, ali i dijela balkanskih i mediteranskih specijaliteta, odlučeno je da to bude bosanski-balkanski-mediteranski fine dining.

Jedno od jela koje ih je najviše oduševilo je naš kralj svih pita burek. Arapi jako vole rižu i to basmati i jasmin rižu koje su dvije popularne vrste dugog zrna. Posebno vole biryani i kabsu. To su njihova glavna jela, a, naravno, vole gril. Regija u kojoj se nalazi Al Hofuf dugo je bila pod Osmanskim carstvom tako da vole i tursku kuhinju i dobro prolaze naša jela “na kašiku“, kao što su bamija, sitni ćevap i tarhana – govori Mameledžija.

Arapi vole luksuz, tako da su svi restorani velikih kvadratura i troši se mnogo novca na enterijer u kojem dominira zlato i mermer.

– Vodi se računa u svakom detalju. Same kuhinje su dobro opremljene sa modernom i najnovijom opremom. Veliki izazov ovog posla i samog restorana je kako kreirati jela koja se sviđaju Arapima, jer su oni ljudi sa specifičnim okusima, navikama i željama. To određuje i samu uspješnost restorana. Generalno restorana ima puno, skoro na svakom koraku, i skoro svih svjetskih kuhinja.

Osam nacija

Otvaraju se i zatvaraju, kao i svugdje u svijetu. Neki su uspješni, neki ne i vrlo brzo se zatvaraju nakon samog otvaranja. Još jedan od izazova sa kojima sam se susreo je i radna snaga, koja je problem širom svijeta. U mojoj kuhinji, pored bosanske, imamo još osam nacija. Tu su radnici iz Tunisa, Egipta, Šri Lanke, Indije, Bangladeša, Maroka, Nepala i Kenije. Kuhanje je jedna visoka filozofija, nije baš lako sabrati sve tajne u dvije rečenice. Kada se kuha na visokom nivou, mora se paziti na svaki i najmanji detalj. Da finalni produkt bude ukusan, ali da to i na tanjiru lijepo izgleda – ističe jedan od najboljih bh. kuhara.

Nihadu nedostaje Sarajevo, i, kako kaže, kada čovjek proputuje svijetom shvati zašto svi vole svoju rodnu grudu.

– Saudijska Arabija je lijepa, ali nigdje nema Bosne… AL Hofufu i regija Al Ahsa u kojoj se nalazi je u stvari najveća oaza u Saudijskoj Arabiji. Ima velike zalihe vode pod zemljom, veliki je proizvođač hurmi i zadnje uporište Osmanskog carstva na Arapskom poluotoku.

U blizini je Dammama i Khobara, poznatih gradova u kojima je sjedište naftnog giganta Saudi Aramco, jedne od najuspješnijih svjetskih kompanija. Temperature i klima su nešto na što treba vremena da se čovjek navikne. Zima je jako ugodna sa 30 stepeni Celzijusovih, a cijelo ljeto temperature su oko 50 stepeni – kaže Mameledžija.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending