Pratite nas

Zanimljivosti

Da li ste ikada vidjeli ovako nešto: KRISTINA IMA NAJVEĆE PRIRODNE GRUDI NA SVIJETU (VIDEO)

Published

on

Velike grudi mogu da imaju mnogobrojne estetske prednosti, ali i da zadaju prave muke, a u to se uvjerila i Kristina Šembri (25). Mnoge dame možda sanjaju da imaju bujno poprsje, ali ne i ta mlada žena.

Ona se nije libila da na TikToku postavi snimke svojih dojki zbog kojih je, kako je otkrila, imala niz problema u svakodnevnom životu, što je išlo toliko daleko da je čak teško i disala.

“Moje grudi su ogromne. Jedva nalazim brushalter za njih. Do te mjere mi otežavaju život da ne mogu da obavljam uobičajene stvari poput usisavanja lili brisanja prašine. Ne mogu čak dugo ni da stojim. Cijela kičma i leđa me bole – ispričala je očajna djevojka koja vjeruje da je jedna od tek nekoliko pripadnica nejžnijeg pola s tako velikim poprsjem.

Pored otežanog kvaliteta života Kristina trpi i niz komentara na svoj račun, a pritom ljudi neprestano zure u nju.

“Čak i kada bih bila sigurna da sam obukla dovoljno široku garderobu, opet bih se osjećala neprijatno. Primijetila bih da pojedini muškarci bukvalno bulje u pravcu mojih grudi i to bi odmah učinilo da se osjećam loše. Zbog grudi sam bila depresivna i anksiozna. Shvatila sam da mi je operacija smanjenja grudi jedino rješenje – otkrila je Šembri.

Prema njenim riječima, mnogi su je ubjeđivali da se ne podvrgava opasnoj operaciji, ali je ona ostala dosljedna.

“Operacija smanjenja je koštala čak 15.000 dolara. Smatram da je to najbolje potrošen novac. Poslije operacije bila sam zapanjena sa kolikim sam olakšanjem mogla prvenstveno da se krećem – otkrila je oduševljena Kristina. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending