Zanimljivosti

Dileme oko zaručničkog prstena: ŽENAMA PRSTEN NIJE BITAN

Published

2 godine

22/08/2022

Jedan mladoženja iz Hrvatske se našao u dilemi oko kupovine zaručničkog prstena jer mu djevojka ništa ne želi pa je potražio savjete na društvenim mrežama

On je odlučio zaprositi svoju djevojku, ali s obzirom na to da ona ne želi nikakve dijamante, niti bilo šta preskupo, nije siguran šta da izaberei.
Kako bi mu bila lakša odluka, odlučio je pitati korisnike Reddita:

“Pozdrav ekipa, planiram uskoro zaprositi curu i sad sam u dilemi oko zaručničkog prstena. Ona kaže da ne želi nikakve dijamante, ništa preskupo. Imate li iskustva kakvih vrijednih za podijeliti? Koja je bila cijena vašeg zaručničkog prstena? Gdje ste kupili? Hvala Vam puno unaprijed! Živjeli!”

Javili su mu se i neki štedljivi muškarci:

“100 kn, neka zlatarna u Petrinjskoj. Nije mi bilo bitno kakav je, samo da je. Na sreću, nije niti njoj bilo bitno, a nakon 10 godina nikada nije niti spomenula kakav je i koliko košta. Nosi ga svaki dan.”

“Cura i ja smo pričali kao koji joj se sviđaju, itd. i njoj je bio fora neki od 300/400 kn u tipa silver for you i tako te fore. Prvo sam mislio kao što, tako malo, mislio sam da to mora biti skuplje, ali smo pričali da je bolje da ode manje para na prsten pa nam ostane više da odemo negdje”, rekao mu je drugi svoje iskustvo.

Nekima prsteni nisu bitni:

“Čisto je svejedno, jedna frendica se zaručila s prstenom od 150 kn, druga ima prsten od 4000 $, a treća s prstenom s eBaya. Sve ti ovisi štA cura hoće i voli”, a s time se složila još jedna žena:

“Upravo to, stvar je simbolike. Meni je čak jako slatko bilo s mojim frendom, on se ženio prije 10 godina, još na faksu i nije imao love za dijamantni prsten, iako ga je cura htjela, ali su oboje bili okej i imali su deal da će kupiti prsten s cirkonom za nekih 1500-2000 kn, a za 10. godišnjicu će ga promijeniti u dijamant ako će toliko više zarađivati i jesu.”

Jedan muškarac nije imao sreće:

“Prvi zaručnički prsten sam platio 3500 kn, a drugi oko 2400 kn. Velika je to škola, a nakon prekida nijedna ne vraća prsten. Srećom ova treća zaručnica je dosta skromnija, uzela je srebreni od 250 kn pa ako i s njom prekinem bar neće biti veliki trošak.”

Javile su mu se i neke žene sa savjetima:

“Ja isto nisam htjela dijamant i ništa preskupo. Moj ima ugraviranu posvetu s unutarnje strane i bilo mi je jako drago kad sam vidjela da je zaručnik to odabrao. Mislim da se na tu posvetu isplati doplatiti još malo novca bolje nego za skuplji kamen itd. Sretno”, poručila mu je druga.

A jedna je zaključila raspravu:

“Iskreno, po meni sve to ‘zaprositi curu’ u današnje vrijeme više nema smisla, ne ženimo se više s 18 nego 30+ i znamo što želimo i sposobni smo pričati o tome. Ako baš želiš pitati kao u filmovima, možda najbolje da to napraviš bez prstena pa ju onda odvedeš da sama izabere, tako barem nećeš promašiti ni izgled, a ni veličinu. Ovo sve je ako ti je cura neka normalna i niste balavci. Ako ste još klinci, iskreno, čekaj i nemoj praviti skupe greške. Ako je ona materijalist, takvu sigurno ne želiš u životu.” (Naj portal)

Tagovi:prsten vjerenik svadba

Sljedeća vijest

Nije znao šta ga je snašlo: POGLEDAJTE OBRAČUN KASIRKE SA RAZBOJNIKOM (VIDEO)

Predhodna vijest

Nije fora: ALIBABA I NJEGOV POMOĆNIK NA PLAŽI ODMARAJU NA ĆILIMU

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

2 sata

08/11/2024

NajPortal.ba

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.