Pratite nas

Zanimljivosti

Da li je vašem braku suđeno da traje ili ne: RIJEŠITE OVU JEDNAČINU, KOJA JE U 90% PRECIZNA

Published

on

Psiholog i matematičar uzeli su u obzir tjelesne pokazatelje, ali i to jesu li parovi u raspravi koristili humor, jesu li bili otvoreni ili možda arogantni i agresivni.

Svi se parovi svađaju, ako nema većih razloga onda zbog otvorene paste za zube ili podignute daske na wc šolji. No, nekada svađe mogu biti baš gadne, pa čak ni se*s pomirenja ne može ukloniti osjećaj da se prijetnja nadvila nad vašom vezom. Želite li da predvidite šta će se događati s vašim brakom – hoćete li ostati zajedno ili ćete se razvesti – možete to pomoću matematičke jednačine koja, navodno, predviđa sudbinu veze s 90 posto preciznosti.

Kako se svađate
Jednačina je potekla iz istraživanja psihologa Džona Gotmana i profesora matematike Džejmsa Mareja, koji su snimali 15-minutne video-zapise svađa dugogodišnjih partnera. Osmislili su metodu za ocjenjivanje svega što se događalo tokom svađa, uključujući srčani ritam, vrijednosti krvnog pritiska, izraze lica i provodljivost kože. Nisu se fokusirali samo na tjelesne pokazatelje, obratili isu pažnju i na to jesu li parovi koristili humor, jesu li bili otvoreni ili možda arogantni i agresivni.

Evo i jednačine
Pomoću svega toga, dekodirali su šta se događalo tokom rasprave i tada su mogli predviđati hoće li se par razvesti ili neće. Dakle, radi se o tome kako se svađate i šta govorite u svađi, to je odlučno za vaše šanse za dugoročnu sreću.

Želite li izračunati svoje izglede, olovku u ruke i papir pred sebe, jer slijedi jednačina:

Wt+1= w + RwWt + IHM (Ht)

Zbunjujuće? Može izgledati kao niz nasumično odabranih slova i pokoje brojke, ali nije tako. Evo i obrazloženja Gotmana i Mareja.

Wt+1 označava pozitivnost ili negativnost ženinog slijedećeg komentara u raspravi.

Malo w označava opšte ženino raspoloženje.

Dodajete RwWt, što u osnovi označava ženino raspoloženje prema mužu.

Potom dodajete IHM, što označava muževljev uticaj.

(Ht) na kraju jednačine znači da morate uvrstiti i najnoviju muževljevu radnju.

Korištenjem ovog sistema, sve što se izgovori tokom svađe svrstava se u kodove. Primjera radi, „odbrana” je negativan kod, a „naklonost” ili „humor” su pozitivni kodovi.

Prema sistemu kodiranja Koana i Gotmana iz 1995. godine, svaka reakcija u svađi vrijedi određeni broj bodova, pa radost nosi +4 boda, humor takođe +4, a zainteresiranost +2 boda. Ako ste negativno raspoloženi, pripremite se na gubljenje bodova, prezir nosi -4, a gađenje -3 boda.

Nije svaka svađa loša
I, kako je sve to povezano s tim hoćete li se razvesti ili ne? Tako što su sistem kodiranja i jednačina povezani. Kako objašnjava matematičarka Hana Fraj, sve zavisi o zadnjim dijelovima jednačine, tj. o muževljevom uticaju i muževljevoj reakciji. Radi se o pozitivnim i negativnim reakcijama koje se stavljaju u grafikon, a ako dosegnu određeni prag – vezi bi mogao biti kraj.

Iznenađujuće, grafikon je otkrio da su parovi s vrlo niskim pragom negativnosti zapravo najneuspješniji, što sugeriše da je svađa tu i tamo potrebna. Uspješniji su bili parovi koji su odmah progovarali o onome što ih muči.

Zaključak: Ukoliko želite da sačuvati vezu, što prije progovorite o problemu koji se pojavio. I neka vam kalkulator bude pri ruci. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending