Pratite nas

Zanimljivosti

Kolekcionar sa Sane: EDIN SEFEROVIĆ ČUVA TURSKI NOŽ STAR 300 GODINA

Published

on

Već duže od dvadeset godina Edin Seferović iz Sanskog Mosta marljivo sakuplja staro naoružanje i vojničku opremu koja se nekada koristila i danas je vlasnik respektabilne kolekcije koje se ne bi postidjeli ni veći muzeji.

Prije više godina Seferović je od lokalnih vlasti na korištenje dobio prostorije u zgradi koja je općinsko vlasništvo, ali se vremenom pokazalo da ovaj objekat ne zadovoljava ni minimalne uslove da u budućnosti eventualno preraste u neku vrstu muzeja.

“Zamisao je bila da ova kolekcija preraste u muzejsku zbirku i postane dio neke turističke ponude grada. Međutim, sam objekat se nalazi na periferiji, a u proteklom periodu nije bilo spremnosti da se osigura neki adekvatniji prostor. Nadam se da će doći neki bolji dani”, kaže ZA “Nezavisne” Seferović, koji je aktivni pripadnik Oružanih snaga BiH.

Inače, on je i predsjednik Kluba ekstremnih sportova “Kondor”, a u sklopu kluba registrovao je djelatnost kolekcionarstva starog naoružanja i opreme, pa za ovaj neobični hobi ima sva potrebna odobrenja nadležnih organa.

Dodaje kako je od malih nogu zaljubljen u sve što ima veze s oružjem i vojnom opremom, a u svojoj privatnoj kolekciji posjeduje desetine primjeraka oružja, među kojima ima i veoma rijetkih.

“Dok sam bio dječak, zavolio sam oružje i sve u vezi s njim. Još tada sam maštao da imam kolekciju starog naoružanja”, kaže ovaj neobični kolekcionar.
Dodaje da je u poslijeratnim godinama, na različite načine, uspio sakupiti respektabilnu kolekciju oružja, ratne opreme i tehnike koja se nekada koristila.
Izdvaja zbirku hladnog naoružanja, različitih noževa, mačeva i bajoneta.

“Posjedujem veoma vrijedan turski bodež sa zakrivljenim vrhom i izrezbarenom drškom, čija starost je procijenjena na više od tri stotine godina. Također, tu su i bajoneti koji su se koristili u oba svjetska rata, mačevi, sablje i ostalo”, objašnjava Seferović.

S posebnom pažnjom pokazuje oficirsku sablju koja se koristila u vojsci Kraljevine Jugoslavije.

“Radi se o ubojitom oružju koje je kovano od specijalnog čelika, a naročito ubojita bila je u rukama konjanika”, ističe Seferović.
Kaže kako posjeduje i raznovrsne primjerke vatrenog oružja kratke i druge cijevi, a među njima su stara puška iz turskog vremena, kremenjača i nekoliko kubura koje više nisu upotrebljive.

U kolekciji dugih cijevi kočopere se različite vrste poluautomatskih pušaka, nekoliko mitraljeza i automata, među kojima i njemački šmajser, koji je u prošlosti bio ubojito oružje, a starijima je poznat iz brojnih partizanskih filmova.

Seferović pokazuje i rusku automatsku pušku dobošarku ili takozvani PPŠ, klasično naoružanje kojim su ratovali vojnici Crvene armije.

“Ova puška je imala veliku vatrenu moć, a u doboš su mogla stati 72 metka. Posebno je bila efikasna u uličnim borbama i njima su Rusi praktično osvojili Berlin”, objašnjava ovaj kolekcionar.

U kolekciji pištolja posjeduje stari austrougarski oficirski kolt, njemačke pištolje luger i valter iz Drugog svjetskog rata, italijansku beretu iz istog perioda, te još nekoliko vrijedih komada oružja kratke cijevi.

Osim oružja, Seferović u svojoj kolekciji ima i šljemove, te vojne uniforme i ambleme, koje su nosili pripadnici svih vojski u proteklom ratu u BiH, mnoštvo municije za lično i artiljerijsko naoružanje, te drugu raznovrsnu vojnu opremu. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending