Pratite nas

Zanimljivosti

Lijepi dani mog djetinjstva: DA LI SU BILA SRETNIJA VREMENA KADA SMO DOBIJALI “ČUNGA LUNGA” UMJESTO KUSURA, A VODU PILI IZ “PIPE”?

Published

on

Ručak je išao u usta, ne na Facebook. Kugla sladoleda nije bila 2 KM već 0.50KM.i niko nam nije govorio da je okus “plavo nebo” čista hemija. Paradajz je imao okus po paradajzu. Jagode po jagodama. Voda nije imala okuse. I svi smo je pili iz pipe i ostali živi. Toalet papir nije dolazio u 17 aroma.

Kad si bio nemirno, dekoncentrirano dijete, to je bio znak da si dijete. Imali smo razbijena koljena. (ja i glavu) Tinejdžeri su izgledali kao tinejdžeri. Danas su srednjoškolke kao 40-godišnjakinje koje se jako dobro drže.. Nije se kasnilo na dogovore jer se znalo šta znači pola sata i da ne možeš javit da kasniš.

Pisala su se pisma. Slale su se razglednice. Zvali smo se na telefon i jedva smo čekali da zazvoni. Danas su svi fiksirani za mobitel. Kad ti teta na kasi nije imala vratit kusur, uzeo bi čungalunge. Plastične boce su se skupljale za presipanje rakije, a ne za preživljavanje.

Imali smo Samo ti i Volim te čokolade. Niko nije bio alergičan na gluten. Na rođendanima smo bili zalijepljeni za društvene igre, ne za društvene mreže. Pokloni su bili leksikoni i spomenari. U razredu si bio faca kad bi ti se u leksikon upisala hrpa ljudi.

Danas si faca ako imaš ajfon. U školi smo se bojali učiteljice. Danas se učiteljice boje roditelja. Pjesme su se slušale na walkmanu, od početka do kraja. U kastofonu je uvijek bila spremna kaseta ako na radiju bude stvar koju čekaš snimit.

Uvijek bi ju uhvatio tako da fali prvi dio. 7UP ,Divlje Jagode,Plavi Orkestar,Machbet su bili bend, ne pjesma od Jale, Bube, Maje. Filmovi su se posuđivali u videoteci. Televizori su bili mali i imali su groznu sliku, ali kad se gledao film, gledao se film.

Danas propustiš pola filma, jer na Facebooku ljudima daješ do znanja da gledaš film. Fotkalo se samo kad je bitno – 12, 24 ili 36 fotki po filmu, ovisi koliko para imaš kad kupuješ film. Nije bilo “daj da vidim kako sam ispala”, to ćeš saznat kad se film razvije.

Tu i tamo bi se “osvijetlio” i sve bi otišlo u pm, ali zato smo cijenili svaku sliku koja je uspjela. Manje smo slikali situacije, više smo ih živjeli! Nije nam trebao hešteg nofilter. Zvalo se s govornice, ako ništa drugo, samo da čuješ kako neko ko ti se sviđa s druge strane kaže “halo” pa poklopiš. Brojevi su se znali napamet. U kinu se nismo čekirali da sva raja vide da smo u kinu – svi prijatelji su bili s nama.

Platno je bilo manje, stolice su bile neudobnije, ali reklame nisu trajale 17 sati. Imali smo manje, ali smo od tog manje napravili više. Bilo je ljepše – Jagode su bile od jagoda, sladoledi od neba i djetinjstva od djetinjastih stvari.” (Sarajevska Sehara)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending