Pratite nas

Zanimljivosti

Vožnja do slobode: ZAŠTO SU SE MUŠKARCI NEKADA PLAŠILI ŽENA NA BICIKLIMA?

Published

on

U kasnoj viktorijanskoj eri, popularnost biciklizma bila je na vrhuncu. Novi dizajn bicikala bio je sigurniji, udobniji i jeftiniji nego ikad. S toga ne čudi što se sve više muškaraca i žena moglo vidjeti kako vozi bicikl, a nova žena i njen bicikl postali su fenomen 19. vijeka.

Ono što je iznenađujuće u vezi sa pomamom za biciklom iz 1890-ih godina je snažan efekat koji je imao na pokret za oslobođenje žena. Biciklizam je otvorio novi svijet slobode za žene iz više i srednje klase, koje su uglavnom bile ograničene na boravak kod kuće.

Takozvana Nova žena, snažna i nezavisna žena koja je vozila bicikl i nosila biciklističke kostime poput blumersa, postala je simbol rodne ravnopravnosti i redefinisane ženstvenosti u 20. vijeku.

Različiti oblici bicikla su izmišljeni tokom 19. vijeka, ali većina njih je bila opasna za vožnju i smatrana je više za novinu nego za način prevoza. Vozači skupih ranih bicikala bili su uglavnom bogati mladići. Tako se smatralo da su bicikli sa visokim točkovima iz ranog 19. vijeka, zvani peni-fartingi, neprikladni za dame.

1880-te donijele su pronalazak sigurnijeg bicikla.Ovaj novi dizajn koristio je lančani pogon kao moderni bicikli i omogućio je vozaču da sjedi mnogo bliže tlu tako da se lakše zaustavi. Kroz ovu i slijedeću deceniju, masovna proizvodnja i konkurencija donijeli su niže cijene. Kvalitetan bicikl se mogao kupiti za manje od 100 dolara, a popularnost bicikla je rasla i rasla.

Novi sigurnosni bicikl donio je ženama neviđenu slobodu i nezavisnost. Žene koje su bile praktično zatvorene u svojim domovima sada su lako mogle da odu gdje god žele, bilo kada, a da ne moraju da zavise od muškaraca, piše amazingwomeninhistory.com.

Žene poput sufražetkinje Amelije Blumer pokušavale su od 1850-ih da promovišu reformu oblačenja za žene, ali nisu bile u stanju da se suprotstave zahtjevima mode. Ali sada, kada su bicikli postali toliko popularni, žene su se okretale praktičnijim haljinama. Korseti i teške, slojevite suknje koje su bile neophodna moda u to vrijeme činile su gotovo nemogućim vožnju bicikla.

Žene su konačno počele da nose blumere, kraće haljine i opuštenije korsete.

1880-ih i 1890-ih, Nova žena i njen bicikl postali su uobičajena tema satire i karikature. Kritičari su mislili da rasturaju društvo napuštajući svoje domaćinstvo, muževe i djecu. Sugerisano je da su žene koje su nosile blumere i vozile bicikle opuštene žene, prostitutke ili lezbejke.

Ljekari su upozoravali žene da je vožnja bicikla štetna za njihovo zdravlje, da su previše krhke i osjetljive za napor vožnje biciklom i da im uobičajena vožnja biciklom može oštetiti unutrašnje organe i dovesti do neplodnosti ili čak smrti. Pripadnici sveštenstva su propovijedali protiv žena koje voze bicikle, a često se žena na biciklu opisivala kao „odvratna“.

Ipak, ludnica za biciklima nastavila se sve do uspona automobila početkom 20. vijeka, kada je njihova popularnost počela naglo da opada. (Naj portal)

Zanimljivosti

U Stocu promocija knjige “Bajgorić” koja govori o životu guslara koji je opjevao historiju BiH

Published

on

U Stocu promocija knjige “Bajgorić” koja govori o životu guslara koji je opjevao historiju BiH

U Gradskoj biblioteci „Mak Dizdar“ u Stocu u subotu u 18 sati bit će održana promocija knjige “Bajgorić” autorice Indire Durmić.

Guslarska poezija

Ovo izuzetno naučno-istraživačko djelo osvjetljava život i umjetnost jednog od najvažnijih guslara u bosanskohercegovačkoj tradiciji, narodnog pripovjedača (guslara) Halila Bajgorića koji je opjevao historiju Bosne i Hercegovine, Like i Slavonije (Osika).

– Ova knjiga ima izuzetnu vrijednost, jer je građa o Bajgoriću preuzeta iz Millman Parry Collection. Zbirke koja se čuva na Harvardu i koja sadrži bogate izvore o usmenoj književnosti Balkana.

Kulturno nasljeđe

Kroz transkripciju ove građe omogućavamo publici bolje razumijevanje kulturnog naslijeđa i umjetničke tradicije koju guslarska poezija predstavlja.

– Kroz istraživanje života i umjetnosti guslara Bajgorića, studija bilježi i prenosi tradiciju guslarskog stvaralaštva. Ona ima ključnu ulogu u čuvanju historije, običaja i moralnih vrijednosti zajednice. U vremenu globalizacije, ovakvi radovi podsjećaju na važnost njegovanja lokalne kulturne baštine. Studija pruža resurse za obrazovanje novih generacija o značaju guslarske tradicije.

– Ova promocija predstavlja priliku ne samo za očuvanje kulturnog naslijeđa, već i za jačanje povezanosti sa svjetskom zajednicom, kroz prizmu globalnog priznavanja umjetničke baštine Bosne i Hercegovine. Ono što ovu promociju dodatno čini posebnom je uloga Đemile Talić Gabriel kao promotorice.

Dodatna težina

– Kao zastupnica za multikulturalizam RCNs u Novom Južnom Velsu (NSW), njeno prisustvo i angažman daju dodatnu težinu ovoj promociji. Jer gospođa Talić Gabriel aktivno doprinosi dijalogu među kulturama i globalnom priznanju kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine – kaže autorica Indira Durmić.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending