Pratite nas

Zanimljivosti

Sa njima se lakše diše: OVIH 5 BILJAKA JE POŽELJNO IMATI U KUĆI U TOKU GRIJNE SEZONE

Published

on

Zagađenost vazduha je poseban problem zimi u vrijeme grijne sezone zbog čega je poželjno da u kući imamo što više zelenih biljaka uz koje se “lakše diše”.

Poznavaoci hortikulture kažu da postoji pet biljaka koje bi skoro svako trebalo da ima u domu uvijek, a naročito u vrijeme kada je vazduh manje čist.

Engleski bršljan
Možda vam je engleski bršljan poznatiji kao puzavica na mnogim zidovima i po drveću u parkovima, ali NASA tvrdi da je to najstarija sobna biljka koja kvalitetno pročišćava vazduh.

Dobro uspjevaju u malim saksijama, i lako se razmnožavaju pomoću pelcera u vodi, za samo nekoliko dana. Engleski bršljan od toksina u prostoru uklanja formaldehid i benzen.

Spatifilium
Ova biljka, vjeruje se, donosi sreću ženama. Pored toga što su bogate zelenim listovima imaju i bijele cvjetove nalik mini kalama. Ne samo što oplemenjuje prostor, spatifilium spada u biljke koje dobro prečišćavaju vazduh u prostoru.

Za ovu biljku je karakteristično da može da se gaji i u prostoru kojem nedostaje sunčeva svjetlost, a i ne zahtjeva neku posebnu njegu. Sve što je potrebno jeste da ga zalivate jednom nedjeljno, a na proljeće da mu dodate malo đubriva kako biste podstakli rast biljke i cvjetova. Iz vazduha uklanja benzen, ugljen monoksid, formaldehid, trihloretilen i ksilen.

Bendžamin
Mnoge domaćice ga obožavaju, jer je raskošan i djeluje kao pravi ukras u dnevnoj sobi. Ova biljka porijeklom iz jugoistočne Azije i uzgaja se najčešće u zatvorenom prostoru. U zavisnosti od vrste može da naraste i više od 2 metra u visinu.

Bendžamin voli svjetlost, a zalivanje traži jednom nedjeljno, kada se zemlja potpuno isuši između dva kruga napajanja vodom. Odličan je borac protiv toksina kao što su formaldehid, trihloretilen i benzen.

Zeleni ljiljan
Zeleni ljilan čiji latinski naziv je Chlorophitum comosum i odličan je izbor za sve početnike u botanici. Ova biljka uspjeva na indirektnoj sunčevoj svjetlosti i opstaje u gotovo svim uslovima. Poznato je da može da preživi i na temperaturama od samo dva stepena. Vazduh prečišćava tako što uklanja iz njega formaldehid i ksilen.

Fikus
Ova biljka koja ima bordo stablo, porijeklom je iz Indije. Vrlo je izdržljiva i voli svjetlo. Fikus je potrebno zalivati zimi dva puta sedmično, dok je ljeti dovoljno jednom. Iz vazduha eliminiše ksilen, benzen, formaldehid i trihloretilen. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending