Zanimljivosti
7 najjačih bolova koje čovjek može da doživi: NE BISTE IH NI DUŠMANU POŽELJELI!!
Sigurno ste se, bar iz znatiželje, zapitali koliki je to bol koji čovjek u životu može da iskusi. Mi vam donosimo “neslavnu” listu onih koje nikada ne biste željeli da osjetite na svojoj koži!
Kad nas nešto zaboli skloni smo tome da mislimo da niko osim nas nije osjetio tako nešto i da trpimo najgore moguće bolove. Neko je u stanju da izdrži zubarski zahvat bez anestezije, dok drugi padaju u nesvjest pri samoj pomisli na vađenje zuba. Dakle, tolerancija na bol je individualna i razlikuje se od osobe do osobe.
Iako je bol subjektivan osjećaj i ljudi imaju različitu toleranciju na njega, stručnjaci iz britanske Nacionalne zdravstvene službe napravili su listu objektivno najbolnijih stanja, a među njima je ovih sedam tipova bola koji će natjerati čak i najsnažniju osobu da se previja i plače.
Naime, bol koji potiče od nerava, a ne tkiva, obično je najozbiljniji tip bola, tvrdi profesor anatomije Alan Basbum. Prisjetite se samo kada vam stomatolog dodirne zubni živac tokom zahvata… Posebno je mučno što ovi bolovi dolaze u iznenadnim talasima i veoma su jaki, pa pacijenti žive u neprestanom strahu od slijedećeg naleta.
Alan Basbum otkriva sedam vrsta bole koje pacijenti na skali od 1 do 10 ocjenjuju sa 15.
1. Ekstremne glavobolje (klaster migrene)
Ljudi koji pate od teških glavobolja stvarno baš, baš pate. Ocjenjuju ih kao gore od porođajnih bolova bez anestezije, gore od prostrelnih rana ili preloma…
“Prisjete se najgorih mogućih bolova koje su doživjeli, a onda kažu da im je još gore – kaže neurolog Piter Godsbaj. Oko 15 odsto populacije boluje od migrena, a samo 0,1 odsto od ekstremnih glavobolja.
2. Kamen u bubregu
Neopisiv bol u leđima i oko njih, koji se širi prema stomaku i preponama, mučnina, povraćanje i neprijatan miris mokraće sastavni su dijelovi ovog stanja. Srećom, ono se vrlo uspješno liječi unosom tečnosti u organizam i operacijom.
3. Neuralgija trigeminusa
Ovo stanje opisuje se kao najgori bol na svijetu. Ono utiče na živac koji šalje poruke iz centara u licu prema mozgu, usljed čega oboljeli osjećaju oštar bol u predjelu cijelog lica. Bol je toliko jak da se pacijenti uvijek sa nevjerovatnom preciznošću sjećaju trenutka i mjesta kada im se prvi put dogodio. Intenzitet muke je ogroman, čak je i pokušaj da se utješe težak, jer bilo kakav kontakt pojačava bol.
4. Povreda kičmene moždine
Osobe koje pate od ovog stanja mogu da osjećaju probadanja iz “fantomskih udova”, odnosno amputiranih ili oduzetih dijelova tijela. Naime, u takvom stanju mozak osjeća kao da i dalje postoji odstranjeni ekstremitet jer mozak ne registruje nedostatak, već samo bol sa mjesta na kojem se ud nekada nalazio.
5. Opekotine
Opečena koža pruža konstantan bol koji se pogoršava kada se koža rastegne, jer su oštećeni nervi ispod nje. Uz to, pružanje pomoći u vidu čišćenja, tačnije bilo kakav dodir, stvara nove, neizmjerne bolove.
6. Žučni napad
Nagli bol koja traje od jednog do pet sati, a popraćen je povraćanjem i groznicom, naziva se napadom žuči. Sipmtomi su slični kao kod kamena u bubregu, ali kamen u žuči je napravljen od holesterola, a ne kalcijuma. Zdrava ishrana i vježbanje umanjuju šanse da obolite od oba ova stanja.
7. Porođaj
Svako ima drugačije iskustvo sa porođajem, ali ova vrsta bola obično se koristi kao mjerna jedinica za sve druge.
“Imao sam napad žuči, valjao sam se po podu u agoniji, a medicinska sestra mi je rekla da je to najgori bol koji je i ona osjetila – pijre porođaja – rekao je doktor Basbum.
Ipak, porođaj nije bolest i bol prolazi odmah nakon što se beba rodi. (Naj portal)
Zanimljivosti
Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama
U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.
Izneseni stavovi
– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.
Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.
Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.
U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.
Pravna sredstva
Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.
Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.
Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.
Odluka ESLJP
Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.
– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.
-
Astrologija4 godine
Lunarni kalendar: MJESEČEVE MIJENE ZA 2021. GODINU
-
Zanimljivosti4 sedmice
Horor u BiH: Bh. pjevačicu brutalno pretukao suprug, snimak kako je udara nogama u glavu ledi krv u žilama
-
Vidoviti ljudi4 godine
Proročica Vera Čudina “ne vidi” ništa lijepo: TEK NAM PREDSTOJI HAOS, JER STIŽE OPASNIJI VIRUS OD KORONE!
-
Zanimljivosti4 mjeseca
Nafakali doktor Edib Šarić iz Mostara: DOBIO 17 AUTOMOBILA NA POKLON