Pratite nas

Zanimljivosti

Narodne izreke: ZAŠTO SE KAŽE “OD KULINA BANA”?

Published

on

U historijskim zapisima stoji da je 29. avgusta 1189. godine nastala Povelja Kulina bana, i to je prvi srednjovjekovni dokument pisan autentičnim pismom bosančicom.

Dokument je regulirao trgovačke odnose između Dubrovačke republike i srednjovjekovne Bosne. U narodu je vladavina bana Kulina ostala zapamćena po dobrobiti i blagostanju. Otuda i izreka: “Od Kulina bana i dobrijeh dana.”

Kada neko počne da raspreda priču naširoko i nadugačko, od samog početka, obično kažemo da priča „od Kulina bana“. Međutim, malo ko zna da postoji i nastavak za ovu izreku, te ona u celosti glasi „Od Kulina bana i dobrijeh dana“.

Ovaj srednjevjekovni vladar vladao je Bosnom od 1180. do 1204. godine, a kako je u tom periodu Bosna doživjela prosperitet i razvoj, ušao je i u narodnu izreku mitskih razmjera o “sretnim danima” i izobilju koje je vladalo u Kulinovo doba.

Bosna je doživjela procvat u njegovo doba, ali i Dubrovnik, čijim trgovcima je Kulin ban garantovao slobodu trgovine bez uobičajenih carina koje su važile u okolnim zemljama. Od tih propisa koristi je imalo i dubrovačko stanovništvo koje je tako, po prvi put, dobilo trgovačka “vrata u svijet”.Tako su i Dubrovčani hvalili Kulina bana.

Tekst Kulinove Povelje dokaz je dobrih dana koje je Bosna zapamtila, a okoristili su se i Dubrovčani. Kulin ban je imao dobre diplomatske odnose sa susjedima, koji su razumjeli isti jezik, a pri tome su svi bili okrenuti trgovini i ekonomskom razvoju. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending