Pratite nas

Zanimljivosti

Zanimljiva rasprava: KAKO NAZVATI ŽENU KOJA TROŠI I KUPUJE – TROŠILICA, KUPILICA ILI….

Published

on

Žene vole šoping i dosad je ta posebna ljubav bila predmetom brojnih istraživanja. Istraživanje koje je sprovela operativna jedinica Dženeral Elektrika zadužena za finansije “GE Money” pokazuje da žene u cijelom svom životu više od osam godina utroše na kupovinu. Na godišnjemm nivou, žene u šopingu provedu 399 sati i 46 minuta. U periodu od 63 godine, žena boravi u kupovini 25.184 sata i 53 minuta.

U tih 399 sati i 46 minuta spadaju sledeće aktivnosti: Oko četvrtinu ili 94 sata i 55 minuta, žena provodi vreme u supermarketu kupujući hranu za sebe ili porodicu. Oko 10 odsto svog vremena u kupovini, tačnije 36 sati i 17 minuta, žena utroši na kupovinu poklona za porodicu i prijatelje. U razgledanju izloga žena godišnje provede 48 sati i 51 minut. Svo preostalo vrijeme žena troši na kupovinu stvarčica za sebe: odjeću, obuću, nakit, preparate za njegu, parfeme.

Kupovina, kao i slatkiši, alkohol, cigarete, dobra hrana ili putovanja izazivaju osjećanje zadovoljstva i imaju veliki uticaj na samopouzdanje i opšte psihološko stanje čoveka. Tako neka istraživanja pokazuju da žene koje vole šoping više veruju u sebe i ređe pate od depresije od onih koje ne uživaju u kupovini. Zanimljivo je i to da se žene bolje osećaju kada kupuju garderobu nego namirnice i opremu za kuću. Kada se pripremaju za odmor, žene više novca potroše na kupvonu stvari potrebnih za put, nego za samo putovanje.

Žene misle na šoping često koliko i muškarci na se*s, što je prema nekim istraživanjima čak 950 puta dnevno!
U trgovinama su poznati izrazi kupac” ili “Mušterija”, bez obzira na rod. Zanimljivo je kako nazvati prvim imenom u ženskom rodu “kupca” Tim prije što riječi imaju moć promjene, a jezik snažno utječe na psihu društva, njegovu toleranciju i ponašanje. U ženskom rodu ćemo za doktora kazati doktorica, ali kako nazvati ženu kupca.

Na društvenim mrežama se vodi rasprava na ovu temu. Evo nekih prijedloga: kupica, kupkinja, kupačica…

„Meni je prema bosanskom Priručniku rodno osjetljivog jezika, simpatičnije nazvati je kupovačica – kazao je jedan komentator, a na to se dovezao drugi, koji je ženu kupca nazvao „troškali hanuma“.

Uslijedili su urnebesni nazivi: potrošačica, rasipnica, raspikuća, beskrupulozna trošilica… (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending