Zanimljivosti

Da li imate lak san ili ni zemljotres ne može da vas probudi: KOJA STE VRSTA SPAVAČA – TESTERA, PRIČALICA ILI BROJAČ OVACA?

Published

9 mjeseci

28/12/2023

S obzirom da dobar deo života provedemo spavajući, zanimljivo je pogledati u koji tip spavača spadamo. Da li ste laki na snu ili ni zemljotres ne može da vas probudi? Ili možda pričate u snu i svom partneru iznova priređujete noćna iznenađenja. Da li ste znali da postoji sedam tipova spavača:

1. Pričalica
Ovaj tip spavača redovno svojim noćnim avanturama uveseljava partnera. On priča u snu i najčešće toga nije ni svjestan. Na njegovom repertoaru najčešće su teme koje ga muče u stvarnosti kao što su problemi na poslu, svađa s prijateljima, nenajavljena posjeta roditelja… Ujutro se često postidi, ali dobra strana je da je takvo ponašanje rijetko i da ne traje dugo. Jedini problem je ako kaže nešto što onaj ko leži pokraj njega ne bi smio da čuje.

2. Hrče kao testera
Kod ovog tipa spavača ne pomaže ni gurkanje laktovima, okretanje na bok pa čak ni zviždanje. Testera svojim noćnim zvucima redovno budi partnera, ali i sve ukućane. On spada u grupu od 40 odsto muškaraca i 25 posto žena koje muči hrkanje.

3. Brojač ovaca
Ovom tipu spavača krevet ne donosi nimalo odmora. On po cijelu noć ne može oka da sklopi, nesanica je njegov vjerni pratilac. I dok noć još i nekako može da podnese, jutra su mu skoro nepodnošljiva. Umor je toliko veliki da ne može da se koncentriše na poslu ili u školi.

4. Zemljotres? Koji zemljotres?!
Ovaj tip ima dubok san i najčešće prespava nevrijeme, svađu komšija pa čak i zemljotres. On se toliko raduje odmoru da lako zadrijema i popodne, a ujutro najviše od svega voli da pomjeri budilnik za dodatnih 10 minuta.

5. Spava kao zec
Ovom tipu spavača ne pomažu ni maske za oči, ali ni čepići za uši. On čuje i najmanji šum, zatvaranje vrata ili puštanje vode u WC-u. Njegov san je lagan, ali može da mu pomogne vježbanje. Umor će ga brže savladati i njegov će san biti kvalitetniji.

6. Nemam ja vremena za spavanje
Ovaj tip spavača misli da spavanjem samo gubi dragocijeno vrijeme. On se budi u tri sata ujutro i priprema projekat za posao, ali zato često jedva otvara oči kad je najpotrebnije.

7. Sve po propisima
Ovaj spavač ne spava duže od preporučenih sedam sati, diže se u cik zore i prava je jutarnja ptica. Ne želi da ga išta ometa za vrijeme sna pa sklanja mobilni i TV iz spavaće sobe, a zavjese uvijek navlači tako da ne može da se probije nijedan zrak sunca. (Naj portal)

PROČITAJTE I OVO:

Jeste li delfin, vuk, medvjed ili lav: VRIJEME BUĐENJA OTKRIVA NAŠ KARAKTER!

Tagovi:ovca spavanje tip zemljotres

Sljedeća vijest

Vic: TI SI ČAROBNJAK

Predhodna vijest

VIC: Kad Dalmatinac objašnjava kako radi motor

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

9 sati

16/09/2024

NajPortal.ba

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.