Pratite nas

Zanimljivosti

Cvijet koji je otporan na visoke temperature: PRELIJEPO IZGLEDA, A JOŠ LJEPŠE MIRIŠE

Published

on

Ako tražite živahnu puzavicu koja će vam brzo ukrasiti luk iznad kapije ili prekriti ostatak starog, sasušenog debla, orlovi nokti (lonicera) pravi je izbor za vas, a lijepo će se slagati i sa ružama.
Raste kao listopadni žbun do deset metara visine, cvjetovi su narandžasto-žuti, sa pet režnjeva i cjevastog oblika. Karakterističan im je opojan, slatkast miris, zbog čega privlače mnoštvo pčela koje ih oprašuju

Ova živahna puzavica ima malo prohtjeva, podnosi visoke temperature, a samo tokom dugotrajnih suša potrebno joj je dodatno zalivanje. Ako je mjesto gdje sadite orlove nokte dobro pripremljeno, treba dodati đubrivo samo na početku sezone (možete upotrijebiti uravnotežen odnos 10-10-10) i, eventualno, još jednom tokom cvjetanja.

Pošto su orlovi nokti šumska biljka, korijen mora uvek da bude u hladu. Odgovara im zemlja bogata humusom. Iskusni ljubitelji kažu da je lonicera skoro neuništiva i zato je preporučuju i onima koji su tek početnici u gajenju biljaka. Sadi se u veće betonske ili plastične žardinjere, dubine najmanje 50 centimetara i širine od 40 do 50 centimetara, ili u vrtu i vrlo je pogodna za gajenje u velikim saksijama na terasama ili balkonima. Može se posaditi uz zid, ogradu, pergolu, luk iznad kapije ili oko starog sasušenog stabla. Ako im se ne obezbijedi oslonac, postaju interesantni pokrivači tla u vrtu. Mogu se ožiliti i u čaši sa vodom.

Preporučuje se redovno orezivanje, jedino ne treba orezivati u junu, kada najviše cvjeta. Često se dešava da grane koje vise i dodiruju zemlju puste korijenje. Takve grane treba odjseći od matične biljke i posaditi posebno.

Razmnožavanje
Za najbolji efekat, treba izabrati zdrave nove izdanke sa puzavice koja je starija od dvije godine. Pozno proljeće ili rano ljeto su najbolji termini za ovaj poduhvat.

Izdanke je najbolje isjeći rano ujutru, kada je puzavica sva jedra od noćne vlage i kad nema vreline koja bi izdanke brzo isušila. Ipak, treba da budete brzi i da ih presadite što prije.
Biće vam potrebna: zemlja za rasađivanje, male saksije (ne veće od 12 cm u prečniku), hormon za oživljavanje, providne plastične kese, elastične gumice i drveni štapići ili prutići

Postupak:
Odsijecite izdanke dužine oko 15 centimetara, tako da rez bude odmah ispod listića pa uklonite donji par listova.

Sipajte malo hormona za oživljavanje u malu posudu i svaki izdanak zamočite u prah. Otresite višak. U pripremljenoj zemlji napravite udubljenje prstom ili štapićem, dubine oko 5 centimetara i stavite izdanak u udubljenje. Zaspite zemljom i nježno pritisnite tako da izdanak bude prav i čvrsto zasađen. Zalijte umjereno.

U zemlju sa strane postavite i po dva do tri prutića pa navucite plastičnu kesu preko njih tako da izdanak bude zaštićen. Kesu pričvrstite gumicom.

Stavite na mjesto gdje nema direktnog sunca. Zalivajte povremeno, s tim što zemlja treba da bude vlažna ali ne i mokra. Ispod kesica bi uvijek moralo da bude malo kondenzovane vlage.
Izdanci će se razviti nakon dvije do tri nedjelje. Možete da testirate da li se već razvio korijeni sistem tako što ćete nježno povući puzavicu – ako osjetite otpor, znači da su se žilice već razvile. Bilo bi dobro da vodite evidenciju o datumu kada ste ih zasadili (Naj portal) 

PROČITAJTE I OVO:

Kažu da nema ljepšeg: ZAŠTO SADITI “KAMENI CVIJET” U ZIMSKO DOBA?

Zanimljivosti

U Stocu promocija knjige “Bajgorić” koja govori o životu guslara koji je opjevao historiju BiH

Published

on

U Stocu promocija knjige “Bajgorić” koja govori o životu guslara koji je opjevao historiju BiH

U Gradskoj biblioteci „Mak Dizdar“ u Stocu u subotu u 18 sati bit će održana promocija knjige “Bajgorić” autorice Indire Durmić.

Guslarska poezija

Ovo izuzetno naučno-istraživačko djelo osvjetljava život i umjetnost jednog od najvažnijih guslara u bosanskohercegovačkoj tradiciji, narodnog pripovjedača (guslara) Halila Bajgorića koji je opjevao historiju Bosne i Hercegovine, Like i Slavonije (Osika).

– Ova knjiga ima izuzetnu vrijednost, jer je građa o Bajgoriću preuzeta iz Millman Parry Collection. Zbirke koja se čuva na Harvardu i koja sadrži bogate izvore o usmenoj književnosti Balkana.

Kulturno nasljeđe

Kroz transkripciju ove građe omogućavamo publici bolje razumijevanje kulturnog naslijeđa i umjetničke tradicije koju guslarska poezija predstavlja.

– Kroz istraživanje života i umjetnosti guslara Bajgorića, studija bilježi i prenosi tradiciju guslarskog stvaralaštva. Ona ima ključnu ulogu u čuvanju historije, običaja i moralnih vrijednosti zajednice. U vremenu globalizacije, ovakvi radovi podsjećaju na važnost njegovanja lokalne kulturne baštine. Studija pruža resurse za obrazovanje novih generacija o značaju guslarske tradicije.

– Ova promocija predstavlja priliku ne samo za očuvanje kulturnog naslijeđa, već i za jačanje povezanosti sa svjetskom zajednicom, kroz prizmu globalnog priznavanja umjetničke baštine Bosne i Hercegovine. Ono što ovu promociju dodatno čini posebnom je uloga Đemile Talić Gabriel kao promotorice.

Dodatna težina

– Kao zastupnica za multikulturalizam RCNs u Novom Južnom Velsu (NSW), njeno prisustvo i angažman daju dodatnu težinu ovoj promociji. Jer gospođa Talić Gabriel aktivno doprinosi dijalogu među kulturama i globalnom priznanju kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine – kaže autorica Indira Durmić.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending