Pratite nas

Zanimljivosti

Najljepši ukras svake bašte: KAKO SE NJEGUJU I GAJE ORLOVI NOKTI

Published

on

Ako tražite živahnu puzavicu koja će vam brzo ukrasiti luk iznad kapije ili prekriti ostatak starog, sasušenog debla, orlovi nokti (lonicera) pravi je izbor za vas, a lijepo će se slagati i sa ružama.

Raste kao listopadni žbun do deset metara visine, cvjetovi su narandžastožuti, sa pet režnjeva i cjevastog oblika. Karakterističan im je opojan, slatkast miris, zbog čega privlače mnoštvo pčela koje ih oprašuju.

Ova živahna puzavica ima malo zahtjeva, podnosi visoke temperature, a samo tokom dugotrajnih suša potrebno joj je dodatno zalivanje. Ako je mjesto gdje sadite orlove nokte dobro pripremljeno, treba dodati đubrivo samo na početku sezone (možete upotrijebiti uravnotežen odnos 10-10-10) i, eventualno, još jednom tokom cvjetanja.

Pošto su orlovi nokti šumska biljka, korijen mora uvijek biti u hladu. Odgovara im zemlja bogata humusom. Iskusni ljubitelji kažu da je lonicera skoro neuništiva i zato je preporučuju i onima koji su tek početnici u gajenju biljaka. Sadi se u veće betonske ili plastične žardinjere, dubine najmanje 50 centimetara i širine od 40 do 50 centimetara, ili u vrtu i vrlo je pogodna za gajenje u velikim saksijama na terasama ili balkonima. Može se posaditi uz zid, ogradu, pergolu, luk iznad kapije ili oko starog sasušenog stabla. Ako im se ne obezbijedi oslonac, postaju interesantni pokrivači tla u vrtu. Mogu se ožiliti i u čaši sa vodom.

Preporučuje se redovno orezivanje, jedino ne treba orezivati u junu, kada najviše cvjeta. Često se dešava da grane koje vise i dodiruju zemlju puste korijenje. Takve grane treba odsjeći od matične biljke i posaditi posebno.

Za najbolji efekat, treba izabrati zdrave nove izdanke sa puzavice koja je starija od dvije godine. Pozno proljeće ili rano ljeto su najbolji termini za ovaj poduhvat.
Izdanke je najbolje isjeći rano ujutru, kada je puzavica sva jedra od noćne vlage i kad nema vreline koja bi izdanke brzo isušila. Ipak, treba da budete brzi i da ih presadite što prije.

Biće vam potrebna: zemlja za rasađivanje (kako možete da je sterilišete, male saksije (ne veće od 12 cm u prečniku), hormon za oživljavanje, providne plastične kese, elastične gumice i drveni štapići ili prutići. Odsijecite izdanke dužine oko 15 centimetara, tako da rez bude odmah ispod listića pa uklonite donji par listova.

Sipajte malo hormona za oživljavanje u malu posudu i svaki izdanak zamočite u prah. Otresite višak. U pripremljenoj zemlji napravite udubljenje prstom ili štapićem, dubine oko 5 centimetara i stavite izdanak u udubljenje. Zaspite zemljom i nježno pritisnite tako da izdanak bude prav i čvrsto zasađen. Zalijte umjereno.

U zemlju sa strane postavite i po dva do tri prutića pa navucite plastičnu kesu preko njih tako da izdanak bude zaštićen. Kesu pričvrstite gumicom.

Stavite na mjesto gdje nema direktnog sunca. Zalivajte povremeno, s tim što zemlja treba da bude vlažna ali ne i mokra. Ispod kesica bi uvijek moralo da bude malo kondenzovane vlage.

Izdanci će se razviti nakon dvije do tri nedjelje. Možete da testirate da li se već razvio korijeni sistem tako što ćete nježno povući puzavicu – ako osjetite otpor, znači da su se žilice već razvile. Bilo bi dobro da vodite evidenciju o datumu kada ste ih zasadili. (Naj portal/ foto: Shuterstock)

PROČITAJTE I OVO:

Cvijeće za radost: ZAŠTO SVAKI DOM TREBA IMATI “MOLITVENU BILJKU”?

Zanimljivosti

VIDEO Slučajni susret otkrio zanimljive detalje: Koji Sarajlija je najmlađi taksista u Evropi

Published

on

Edin s našim novinarom Batom Šišićem

Mjesec je novembar, a u Sarajevu pao prvi snijeg. I, kako obično biva sa vremenskim nepogodama veći dio građana koristi usluge taksista grada Sarajeva. A takom mog kratkog boravka u Sarajevu bio sam i ja njihov potrošač.

Osmijeh od uha do uha

Iskreno, obično se ne vozim Sarajevo taxijem iz nekih mojih prijašnjih loših iskustava sa tom firmom. Ali, ovaj put mi se mnogo žurilo i nisam birao, a prvi taksi koji sam zaustavio bio je upravo Sarajevo taxi. I, tako sjedam u auto, a odmah po ulasku dočeka me osmijeh vozača, kako se kaže u narodu, od uha do uha. Dečko jako mlad, veseo, komunikativan.

Pruža ruku da se upoznamo i reče da se zove Edin Čaušević. Vidio sam da je po godinama veoma, veoma mlad, pa moja novinarska znatiželja nije mi dala mira, pa ga upitah za godine. I, tako započe naša veoma zanimljiva komunikacija.

– Ja sam najmlađi taksista u Sarajevu, ako ne i u BiH ili bolje rečeno u Evropi. Imam samo 19 godina i naslijedio sam zanimanje moga oca, koji je bio dugogodišnji taksista u Sarajevu. Ustvari ovo je porodišni posao i naša porodična tradicija. Ima još mladih taksista, ali ja sam opet najmlađi od njih, jer ta neka starija generacija i generacija mog oca polagano odlaze u penziju, pa mi djeca preuzimamo. Nastavljamo zanimanje i posao kojim su se oni bavili. Moram da kažem da se mi mladi taksisti svi držimo zajedno, pazimo jedni na druge – rekao nam mladi Edin.

Njihovo dijete

Kako su te prihvatili stariji taksisti?

– Veoma, veoma lijepo. Mog tatu su svi poznavali i poštovali, ustvari prihvatili su me kao da sam njihovo dijete, što realno i jesam. Veoma često me kontaktiraju, nude pomoć pitaju me da li znam sve ulice, kako se općenito snalazim u poslu. Ali, mi ove mlađe generacije više sa tim nemamo problema, svi imamo ove pametne telefone, aplikacije. Jednostavno posao taksiste je veoma, veoma zanimljiv.

 

Po ulasku odmah sam primijetio da si veoma komunikativan, nasmijan.

– Iskreno taksisti su ogledalo svakog grada, ambasadori svakog grada. Jer svaki stranac koji dođe u grad većinom sjedne u taksi i, prvi njihov susret sa nekim recimo iz Sarajeva je upravo vozač taksija. Jednostavno taksista stvara prvi utisak o jednom gradu. Ja govorim više stranih jezika tako da mi je to jedna olakšavajuća okolnost po pitanju ovog posla i komunikacije sa ljudima.

Edin Čaušević osim što vozi taksi, uporedo sa poslom je i student.

– Da, tako je. Studiram informatiku, softverski inžinjering je bio moj izbor. To je ono što ima smisla uz ovaj posao koji radim. Jer u ovom poslu sam slobodan, nemam ograničeno vrijeme, tako da mogu da studiram.

Student Informatike

Kada završiš studij da li ćeš se nastaviti baviti taksijem?

– Jedno sigurno znam, da porodični posao neću ostaviti, ali vidjet ću šta će mi još život donijeti i gdje će da me odvede. Sa informatikom se može raditi iz svakog dijela našeg lijepog Sarajeva, tako da nismo ograničeni sa mjestom gdje se u tom trenutku nalazimo. A, meni je to veoma bitno da imam tu neku slobodu, koja meni mnogo znači.

Na pitanje da li je teško biti taksista u Sarajevu, Edin je odgovorio:

– Za mene zaista nije, jer mi svi mladi, pa tako i ja puni smo energije, elana. Meni se lično sviđa što upoznajem nove ljude, jedino je saobraćaj u Sarajevu malo specifičan. Ali, za mene je Sarajevo super u poređenju sa drugim gradovima u Evropi i regionu.

Da li se plašiš noćne vožnje, da li je bilo neprijatnih situacija?

– Da budem iskren, kako ja tako i moje kolege, mislim na ovu mlađu generaciju, mi baš biramo. Izbjegavam ili izbjegavamo da vozimo ljude koji su pijani ili pod dejstvom nekih od zabranjenih supstanci. Za sada zaista nisam imao nikakvih neugodnih situacija. Nekad ljudi to pogrešno shvate, ali zbog moje ili naše sigurnosti mi zaista biramo u trenutku koga ćemo da primimio u auto.

Siguran sam da je mnoge od vas koji ste ovo čitali, dirnula ova iskrena priča veselog i mladog sarajevskog taksiste Edina Čauševiča, čiji broj vozila je je 309 Sarajevo taksi.

Svaki nepoznati putnik, stranac koji uđe u njegov automobil shvatit će odmah koliko je Sarajevo, koliko je Bosna i Hercegovina gostoljubljiva zemlja i zemlja sa dosta mladih i veoma pametnih i talentiranih ljudi.

Bato Šišić (Naj portal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending