Pratite nas

Zanimljivosti

Obožavaju dvorišta u sjenci: CVIJEĆE KOJE BUJA U HLADOVINI

Published

on

Sjenovito dvorište i ono koje je u djelimičnoj ili potpunoj hladovini ima svoje prednosti tokom ljeta. Međutim, biljkama je veoma teško da rastu bez sunca, ali i tu postoje izuzeci.

Donosimo vam spisak od 5 biljaka koje obožavaju i najbolje rastu u dvorištu koje je većinom dana u hladovini, a vaša bašta će izgledati kao da je iz snova::

1. Alstibe
Zovu ih i ljepotice iz sjenke. Pomalo liči na paprat ali u raznim bojama. Izuzetno je dekorativna i cvjeta od ranog proljeća do jeseni. Najčešće je možete naći u ružičastoj boji, ali ima je i u crvenoj i bijeloj boji. Voli vlažno tlo, i zahtijeva minimum pažnje.

2. Bergenije
Ovo je biljka koju možete saditi direktno u zemlju. Najviše joj odgovara djelimično sunce, ali dobro se snalazi i u hladovini. Ima je u bojama crvene, purpurne, bijele i ljubičaste boje. Oni koji su je jednom sadili, ne mogu da zamisle ljeto bez nje. Osim toga, ona će u proljeće pokazati svoje prve listove.

3. Kandilice
Mala biljka sa sićušnim cvjetićima kao zvono odličan je pratilac drugih biljaka. Izuzetno dekorativna i divna, podnosi hladovinu veoma dobro. Pčele je obožavaju, a jednom posađena u bašti ostaje i do 5 godina. Možete je sijati i iz sjemena, a postoji u nekoliko intezivnih boja.

4. Hojhere
Ovo cvijeće krase široki zeleni listovi sa sićušnim cvjetićima. Međutim, danas se može naći nekoliko vrsta hojhere u raznim bojama lišća koja su veoma dekorativna.

5. Liriopa
Ovo je izuzetno dobra biljka i lagana za održavanje. Ima žbun uskih listova i izuzetno sitnih cvjetića. Može biti u bijeloj ili plavoj boji, ali ukrštene vrste imaju i druge boje. Podnosi i sušu i vlažno vrijeme, hladnoću i vrućinu. Jedino šta obožava je hladovina i tu se širi veoma brzo i lako. (Naj portal)

PROČITAJTE I OVO:

Povratak u djetinjstvo: NEZABORAVNO CVIJEĆE NAŠIH BAKA I NANA!

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending