Zanimljivosti
Uljepšajte dvorište: OVA PENJAČICA PLIJENI LJEPOTOM SVOJIH LISTOVA
Bugenvilija (lat. Bougainvillea spectabilis) je drvenasta, ukrasna penjačica iz porodice noćurkovki. Poznata je i pod imenima bogumila, bugenvilja, bugenvileja, bugenvila.
Iako sam cvijet bugenvilije nije ugledan, njeno lišće (brakteje) kojih ima u različitim nijansama boja od narančaste i žute pa sve do nijansi ružičaste i ljubičaste doprinose da biljka izgleda lijepo i raskošno. Boje pricvjetnog lišća se mijenjaju kako biljka stari, pa tako, tokom vremena, nijanse poprimaju svjetliju ili tamniju boju.
Najraskošnije i najbujnije su bugenvilije stare od 4 do 5 godina kada dostižu vrhunac svoje ljepote i obogaćuju svaki prostor. Osim po karakterističnim bojama i ponašanju listova, vrste možete prepoznati i po samoj bujnosti i visini. bugenvilija može da bude do 25 metara visoka i prečnika 6 metara.
Porijeklom potiče iz Južne Amerike, a sama niče i na suptropskim i tropskim prostorima.
Vremenski uslovi sadnje: sunčano, puno svjetlosti. Vrijeme cvjetanja: april –oktobar. Visina: preko 25 metara, Širina: preko 6 metara
Do danas je otkriveno oko 18 različitih vrsta, a najpoznatije su bougainvillea spectabilis, bougainvillea glabra i bougainvillea peruviana, čijim su se ukrštanjem dobile ostale takozvane „hibridne vrste“ ove biljke.
Bougainvillea spectabilis
Ima priperke crvene, ljubičaste i ružičaste, boje, prilično su velike i imaju oblik jajeta, a cvjetovi su krem boje. Lišće je veliko, može da bude zaobljeno ili ovalno, a po ivicama i s donje strane je prekriveno dlačicama. Osim lišća, stabljika je takođe prekrivena dlačicama s velikim i zakrivljenim trnjem čime postaje prepoznatljiva svima.
Bougainvillea glabra
Za razliku od Bougainvillea spectabilis, Bougainvillea glabrama ima glatko lišće bez dlačica, ima oblik elipse i najšira je u sredini biljke, a grane su puno tanje nego kod spectabilis. Priperci su trouglastog oblika i najčešće ljubičastih nijansi iako se mogu naći i u bijelim, lila, ledeno ljubičastih i ružičastih tonova. Cvjetovi variraju između bijele i krem boje, a trnje joj je tanko, kratko i zakrivljeno na vrhovima. Cvjeta nekoliko puta u godini, a najbolja je za gajenje u cvjetnim saksijama.
Bougainvillea peruviana
Zimzelena penjačica koju ćete lako da prepoznate po zelenoj kori. Lišće joj je dugo i tanko u obliku elipse i bez dlačica. Priperci su zaobljeni te crvenkasto-ljubičaste oli ružičaste boje, a cvjetovi su joj žuti. Trnje je uspravno i kratko. Kao i Bougainvillea glabra cvjeta nekoliko puta u godini.
Sadnja bugenvilije
Sadnja biljke na prostorima Mediterana moguće je samo na sunčanom i otvorenom mjestu, dok na prostorima gdje su zime hladne zahtijeva prozračan i zatvoren prostor s puno svjetlosti. Sadnja se preporučuje u jesen da bi se tokom preostalih toplih dana, do zime, biljka dobro ukorijenila.
Sadi se najmanje 30 cm od zida da bi imala dosta mjesta za razvoj i rast, a zbog bujnosti i visine zahtijeva debelo i čvrsto stablo. Dubina na koju se sadi treba da bude od 10 do 15 cm dublje nego sadnja u cvijetnoj saksiji jer će tako biljka lakše da podnese hladno vrijeme i nalete vazduha.
Razmnožavanje bugenvilije
Razmnožavanje se radi u septembru i to najčešće reznicama. Zdravim stabljikama se vrhovi režu na dužinu od 10 do 15 cm. Odvajanje reznica se preporučuje s više matičnih biljaka. Donje listove trebate odstraniti (režu se ispod lišća), a na reznice trebate do polovine staviti supstrat kao što je, recimo pijesak.
Biljka zahtijeva redovno zalivanje, a savršena temperatura za ukorjenjivanje je između 23 i 27 stepeni. Reznice zahtijevaju položaj na kojem ima mnogo svjetla, ali nije ih dobro čuvati na južnoj strani. Osvjetljenje treba da bude indirektno, a vazduh u prostoriji ne smije biti suh.
Kada mlado lišće počne da raste, biljka se ukorijenila pa je potrebno presađivanje u veću saksiju ili jr presaditi vani. Na dno saksije dobro bi bilo staviti stiropor. Ako želite presaditi bugenviliju u baštu, morate izabrati vrijeme kad temperature počinju rasti, obično tokom marta.
Da bi što bolje i duže cvjetala zahtijeva plodno i rastresito tlo koje dobro propušta vodu, a najbolje bi bilo da ju posadite na mjesto gdje će barem pola dana biti na direktnom suncu, a pola dana u sjenci.
Gajenje bugenvilija
Bugenvilija je biljka koja je jednostavna i zahvalna za gajenje jer je izdržljiva i otporna na štetočine i bolesti. Ali teško podnosi naglu promjenu životnih uslova pa je potrebno postepeno prilagođavati ako se premješta sa spoljašnjog u unutarnji prostor. Hladnoću mogu najbolje podnijeti one sa ljubičastim pripercina, dok bijele, žute, narandžaste i crvene nisu otporne na niže temperature.
Ako bugenviliju preko zime držite u zatvorenom prostoru, vazduh ne smije biti suh kako joj ne bi otpalo lišće i cvijeće. Za uspješno gajenje bugenvilije veoma je važno smjestiti ju na svjetlo, prozračno i sunčano mjesto.
Preporučena temperatura je do 10 stepeni, mada zdrava i održavana biljka može preživjeti i na -7 stepeni. Preko zime bugenvilija miruje i ne zahtijeva puno vlage, dovoljno je da je zalijete jednom u svake tri do četiri nedelje kako se korijen ne bi osušio.
Ipak, krajem januara počinje zahtijevati obilnije zalivanje i više temperature nego u zimskim uslovima. Jednom kad korijen očvrsne i biljka naraste, ne treba joj puno vlage, ali je važno da joj zemlja ne bude potpuno suha.
Održavanje bugenvilija
Na proljeće se presađuje i obrezuje, a preko ljeta se preporučuje ukopati je sa cvjetnom saksijom u baštu na sunčano mjesto ili je držati vani negdje na otvorenom, recimo balkonu, gdje dopire sunce.
Izdanci kod ljubičaste vrste prikraćuju se odmah nakon cvjetanja kako bi nastavila cvasti i zadržala oblik.
Bougainvillea glabra cvjeta na mladim izbojcima pa ih je ljeti potrebno skraćivati i do nekoliko puta, dok se kod ružičastih vrsta s dlačicama na listovima režu samo oni koji su predugački. Kod nje se početkom zime obavezno režu svi izdanci koji su narasli dužinom glavnog stabla. Tako se biljka neće iscrpiti, a ostavlja se granje koje će na proljeće oblikovati njenu krošnju, a na ljeto procvasti.
Postoje i vrste koje cvatu na dvogodišnjim izbojima u proljeće pa se njih obavezno obrezuje ljeti.
U vrijeme cvjetanja zahtijeva barem 5 sati direktne sunčeve svjetlosti. Ako je držite u zatvorenom prostoru, najbolje će joj odgovarati popodnevno sunce i južna strana.
Bugenvilija je jako jednostavna i zahvalna biljka kada joj se pruži dosta svjetlosti. Nije zahtjevna po pitanju đubrenja, ali neki preporučaju đubrenje barem jednom mjesečno. Bugenviliju je najbolje đubriti kombinovanim skompostom odmah u proljeće kada se premješta na otvoreno.
Bolesti i štetočine bugenvilije
Iako je biljka otporna na bolesti i parazite, može se desiti da ju napadnu lisne vaši i crveni pauk, a u čemu vam može pomoći insekticid.
Upotreba bugenvilije
Bugenvilija se najčešće sadi zbog toga što je dekorativna i uljepšava svaki prostor. Može se gajiti kao ukrasna živa ograda, žbunje, bonsai, u cvijetnim saksijama, visećim teglama, pustiti je da se penje preko rešetki ili uz zidove. Idealna je za ukrašavanje dvorišta, a sadnjom na nekim prostorima će suzbiti rast korova. Cvjetovi su gorkog okusa, no jestivi i koriste se za razna pića (čaj protiv kašlja) i salate.
Istorija bugenvilije
Otkrio ju je francuski naturalist Filbert Komerkon (Komerson) davne 1768. godine na delovima uz obalu Brazila, u Rio de Žaneiru. Nazvao ju je Bougainvillea u čast istraživaču, sunarodnjaku, istraživaču i pomorcu Luju Antoan de Bugenvilu na čijem je brodu La Bodus plovio tri godine svjetskim morima i okeanima.
Na Havajima ju zovu đavoljim cvijetom zbog crvenih priperaka i trnja, a koriste ju za izradu tradicionalnih vijenaca koje dijele u znak dobrodošlice. Vjeruje se kako bugenvilija u većini država simbolizuje dobrodošlicu.
Bugenvilija je nacionalni cvijet Grenade, a vijenac bugenvilije, unutar kojeg se nalazi sedam crvenih ruža nalazi se i na grbu ove karipske države. (Naj portal)
PROČITAJTE I OVO:
Trik za njegovanje cvijeća u bašti: PRAŠAK ZA PECIVO UKLANJA GLJIVICE NA BILJKAMA (RECEPT)
Zanimljivosti
Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama
U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.
Izneseni stavovi
– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.
Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.
Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.
U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.
Pravna sredstva
Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.
Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.
Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.
Odluka ESLJP
Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.
– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.
-
Astrologija4 godine
Lunarni kalendar: MJESEČEVE MIJENE ZA 2021. GODINU
-
Zanimljivosti4 sedmice
Horor u BiH: Bh. pjevačicu brutalno pretukao suprug, snimak kako je udara nogama u glavu ledi krv u žilama
-
Vidoviti ljudi4 godine
Proročica Vera Čudina “ne vidi” ništa lijepo: TEK NAM PREDSTOJI HAOS, JER STIŽE OPASNIJI VIRUS OD KORONE!
-
Zanimljivosti4 mjeseca
Nafakali doktor Edib Šarić iz Mostara: DOBIO 17 AUTOMOBILA NA POKLON