Pratite nas

Zanimljivosti

Izgubljeno – nađeno: GDJE NESTAJU STVARI IZ KUĆE?

Published

on

Sigurno ste bili u situaciji da se pitate . ko je kriv što nikada ne možete da nađete stvar koja vam treba? Vi ili Vaš partner? I gdje uopšte nestaju te proklete stvari iz kuće? Sigurno bar dva puta dnevno imate ovakav ili sličan razgovor:

On: Gdje je veliki nož?

Ona: Pa, tamo gdje uvijek stoji!

Vama to, naravno, ništa ne znači, jer noža nigdje nema. Slobodno nož zamijenite bilo kojom stvari iz kuće koju ne možete da pronađete, princip je uvijek isti.
Uvijek je taj razgovor isti, a ponekad se pretvori u svađu o tome kako jedan ne može bilo šta da pronađe – jer ga je drugi premjestio. Ali, dobra vijest je da niste vi krivi.

“Istina je da se suprotnosti privlače”, navodi Suzan Vinter, stručnjak za veze.

Suprotni tipovi se privlače
Suzan Vinter objašnjava kako se neuredni i neorganizovani često upare s urednim “kontrol frikovima”. Utegnutu, pretjerano strogu osobu privući će opušteni, “laganiji” tip čovjeka. To je dio našeg internog procesa uravnoteženja.

Privlačimo supružnika koji posjeduje dijelove našeg života koji su potisnuti ili neotkriveni. Jedan partner na kraju teži kućnim poslovima i organizaciji više od drugog. Ponekad je supruga ta koja brine o kući i djetetu, dok muž radi i plaća račune. Pokušava da pomogne oko kuće, ali nema puno raspoloživog vremena i nije posebno dobar u tome (stvarno). Žena je u tom paru nevjerovatno čista i uredna i održava kuću vrlo dobro organizovanom. Uloge mogu i lako biti zamijenjene, pa muškarac može biti taj koji planira obroke, mjesečne kupovine i ostalo.

Jedini problem je što onaj neuredniji partner ne zna gdje drugi šta stavlja. Naravno, ako se usudi da pita, drugi će izgovoriti istu rečenicu koju supružnici cijelu vječnost govore svojoj boljoj polovini.

“Pogrešno stavljanje predmeta često je rezultat žurbe i pokušaja multitaskinga. U zbrci da bi se došlo do slijedećeg cilja, predmeti se nasumično ostavljaju po strani”, kaže Vinter.

Ona savjetuje da radimo s našim partnerima kako bismo stvorili određeno mjesto za naše predmete, zajednički dogovoreno mjesto na kojem ostavljamo ključeve, naočare, makaze…

“Određivanje mjesta za predmete, olakšava njihovo pronalaženje”, smatra Vinter.

Džejmi Hord, stručnjak za organizaciju, navodi da je važno da svako domaćinstvo bude postavljeno tako da bude funkcionalno za svakog člana familije.

“Ponekad se postupak može zakomplikovati za parove koji se organizuju sami, ostavljajući jednu osobu u vezi izgubljenom u vlastitoj kući”, napominje Hord.

Zajednički napor
Jedan od sjajnih načina za parove da prekinu ciklus izgubljenog i pronađenog (ili nikad izgubljenog, prema drugoj polovinii) je zajedničko organizovanje i smanjivanje nereda.

“Zajednički prolazak kroz proces organizacije sigurno će ograničiti broj puta kada vaš partner kaže “hej, dušo, gdje su moje cipele?”, tvrdi Hord.
Dobra ideja je i označavanje predmeta, posebno u zajedničkim prostorijama, tako da svi mogu lakše da pronađu ono što traže. Možete da označite fioke, kante, ormare i bilo koji zajednički prostor koji je često u fokusu pretraživanja.

“Zapamtite, samo zato što možda znate gdje se nešto nalazi, ne znači da to znaju i svi drugi u vašem domaćinstvu! Oznake su od velike pomoći da im daju osjećaj znanja bez potrebe da stalno pitaju gdje je nešto”, zaključio je Hord.

Iznad svega, doza empatije i razumijevanja može u velikoj mjeri da pomogne da se izbjegne refleks da se posvađate s partnerom kad on nešto ne može da pronađe. Sarađujte koliko god možete kako biste se zajedno organizovali i komunicirali o tome. I budite strpljivi. (Naj portal)

PROČITAJTE I OVO

Nećete zažaliti: ZAŠTO VEČERAS DA ZASPITE NA LIJEVOJ STRANI?

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending