Mnoge egzotične vrste biljaka danas su preplavile dvorišta, ali ljudi se sve više vraćaju tradiciji i traže stare sorte voćaka i cvijeća. Želja da što ljepše uredimo baštu i provodimo više vremena u njoj inspiriše nas da se podsjetimo i starih običaja i vjerovanja.
Zato danas skoro da nema kuće bez čuvarkuće, a svi vole da negdje u blizini imaju i peruniku, za koju se vjeruje da štiti od groma.
Staro verovanje kaže da se blizu kuće ne sade bagrem i orah – njima je mjesto malo podalje od doma. U svakom slučaju, ako planirate preuređenje bašte, prvo treba zasaditi drveće i žbunje, a onda i cvijetnice.
Hrast
Hrastlužnjak je najljepši ukras koji dvorište može da ima, jer je krošnja lijepo razgranata i pravi “debeo” hlad. Prija mu blizina vode, a ovo sveto drvo simbol je dugovkečnosti.
Lipa
Ovo stablo je za Slovene bilo sveto drvo, jer su cvjetovi ljekoviti. Lipa pčelama daje dobru pašu, a medovina je bila glavni izvor slasti za Slovene. Lipov ugalj prečišćava vodu. Međutim, lipa se sadi sa strane, blizu, ali ne i iznad garniture za sjedenje.
Vrba
U vrijeme kada su kažnjavana djeca brba je nazivana “mirko”, a vrbovim grančicama se na određene vjerske praznike udaraju djeca riječima “rasti kao vrba”. Kora vrbe je ljekovita za prehladu.
Glog
Ljekovita biljka za srčana oboljenja, a ujedno i “najmoćnije sredstvo protiv vampira i demona”, kažu stara vjerovanja. U modernoj bašti, svi vole ovaj žilav, listopadni žbun koji može da bude bijeli, crn ili crven, a bobice se beru kada sazriju i prave se džemovi, čaj, sok… Idealan je da se oblikuje i kao živa ograda, a prilikom sađenja treba dodati kreč u sadnu rupu.
Drijen
On prvi cvjeta u proljeće, a zrele plodove daje u jesen. Drijenom se kuće kite za Đurđevdan jer je simbol zdravlja, a djeci se daje da pojedu drijenov cvijet da bi bila otporna na bolesti.
Jabuka
Omiljeno voće, a njeni plodovi – kaže predanje – ne jedu se prije 13. Jula. Nema svadbe bez jabuke! A ni zdravlja bez ove voćke. (Naj portal)
