Pratite nas

Zanimljivosti

Vitezova zvijezda: CVIJET KOJI MOŽE CVJETATI 75 PUTA

Published

on

Veliki raskošni cvjetovi amarilisa ili, kako ga još nazivaju, prugastoga sunovrata ili vitezove zvijezde uljepšavaju prostor i u zimskim mjesecima. Iako se mnogi još nisu s njim upoznali, oni koji su ga barem jednom vidjeli žele njegovom ljepotom obogatiti svoj životni prostor.

Prijevremeno buđenje prirode i pojava proljetnica kao što su visibabe i jaglaci u parkovima i vrtovima, vjerovatno vas je iznenadila, zbog toga što smo tek zakoračili u februar, međutim u isto vrijeme zasigurno razveselila, jer dolazi najljepše doba u godini-proljeće.

Prekrasan prizor rascvjetane balkonske gredice ili teglice na prozoru punog lukovičastog cvijeća – zumbula, tulipana i narcisa, rapsodija je boja i mirisa koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

U moru proljetnica jedan cvijet koji će zasigurno privući vašu pažnju i koji ćete poželjeti u svojem domu ili vrtu je amarilis.

Već samo ime cvijeta govori nam koliko je poseban. Naime, ova lukovičasta biljka potiče iz tropskog područja Amerike i sadi se od početka novembra pa do februara, a cvijeta u maju i junu, tako da ako mislite da ste zakasnili kako biste je posadili još niste.

Amarilis ima uske duge listove i uspravnu čvrstu stapku koja nosi upadljive, raskošne i krupne cvjetove u obliku trube. Cvjetovi ove atraktivne biljke mogu se naći u purpurnoj, narančastoj, crvenoj, bijeloj i dvobojnoj boji, a tolika raznolikost čine ovu biljku iznimno privlačnom.

Križanjem sorta na našem tržištu mogu se pronaći različite varijacije u veličini i obliku, pa su poznate mini i visoke forme, duplih ili jednostavnih cvjetova.

Neke od zanimljivosti cvijeta su da sama lukovica može trajati i do 75 godina, a pojedine vrste imaju promjer cvjetova do šest centimetra.

Ako se pripremate izreći sudbonosno “da” razmislite o amarilisu, jer bi se on zasigurno idealno uklopio u romantičan buket ili kao smostalna cvjetna dekoracija na stolu. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending