Da li znate da letimičan pogled na hod i držanje otkrije brojne zdravstvene poremećaje? Stručnjaci sa Univerziteta u Pitsburgu sproveli su istraživanje koje je pokazalo da je brzina hoda pouzdan pokazatelj starosnog doba, pola, hroničnih bolesti, pušenja i indeksa tjelesne mase.

Tijelo se uvijek kreće u skladu sa opštim zdravstvenim stanjem organizma. Naime, ako osoba hoda tako da jedva savija stopala, vjerovatno su joj tabani spušteni ili ima problema sa kurjim očima. Takođe, ukoliko se kreće sa koljenima izbočenim prema napolje („noge u iks“), postoji vjerovatnoća da boluje od osteoartritisa. Ako su koljena okrenuta jedno prema drugom, vjerovatno je riječ o reumatoidnom artritisu, jer čak 85% ljudi sa tom bolešću hoda na takav način.

U slučaju da uočite da imate neki problem pri hodanju (ili vam neko skrene pažnju na to), obavezno se obratite ljekaru koji će otkriti o čemu se radi.

Geganje (može biti simptom Alchajmerove ili Parkinsonove bolesti)
Ako osoba prilikom hodanja vuče noge, odnosno jedva poduže stopala sa podloge i naginje se prema naprijed, postoji vjerovatnoća da boluje od Parkinsonove bolesti.  Osobe sa uznapredovalim Alchajmerom takođe koračaju kratkim, nesigurnim koracima. Takvo geganje zapravo pokazuje da mozak i muskulatura nisu povezani kako bi trebalo.

Zanošenje u stranu (bolovi u leđima)
Mišići abduktori kuka važni su za stabilizaciju karlice pa se, kada dižemo jednu nogu i stojimo na drugoj, „brinu“ za to da tijelo bude u ravnoteži. Ako su ti mišići slabi, prilikom hodanja ramena ili karlica su spušteni na jednu stranu. Uzrok slabih abdukatora su obično bolovi u leđima.

Sitni koraci (degeneracija kukova ili koljena)
Kada peta dodirne tlo na početku koraka, koljena moraju biti što ravnija. Ako nisu, to može biti znak da nešto narušava pokretljivost zgloba koljena. Takvi ljudi obično hodaju sitnim koracima. Sličan hod otkriva i one koje imaju probleme sa kukovima.

Hodanje na prstima – jedno stopalo (moždani udar)
Ukoliko osoba hoda na vrhovima prsta i to više jednom nogom, velika je vjerovatnoća da je pretrpila blaži moždani udar, koji obično zahvata samo jednu stranu tijela.

Hodanje na prstima – oba stopala (oštećenje kičmenog stuba)
Osobe koje hodaju na vrhovima prstiju obje noge vjerovatnije su pretrpile oštećenja kičmenog stuba i mozga, kao što je na primjer cerebralna paraliza. Ponekad mala djeca hodaju na prstima i to ne mora biti simptom nekog zdravstvenog poremećaja, ali u svakom slučaju se treba obratiti ljekaru.

Slabašno mahanje rukama (bolesna leđa)
Ako se pri hodu vrlo malo zamahuje rukama, to je znak da karlica nije dovoljno stabilna, jer postoji neka vrsta ograničenja u pokretljivosti leđa. Moguća posljedica su bolovi u donjem djelu leđa i veća sklonost ka povredama, pa je neophodno potražiti pomoć fizijatra.

Jedna noga pravi veći iskorak od druge (jedna noga kraća od druge)
Ukoliko karlica prilikom hoda pravi veći luk na jednoj strani, to može biti znak da osoba ima kraću nogu. Često se mogu primijjetiti i promjene na lumbalnom dijelu kičme. U tom slučaju,mogu pomoći specijalni ulošci koji se stavljaju u obuću. (Naj portal/Foto:Pixabay)