Zanimljivosti
Istorija pamti i teže od 2020 godine: 1816. JE BILA JOŠ TEŽA I BEZ SUNCA!
Nazvana još i “godinom bez ljeta”, 1816. je zaista bila najstrašnija godina otkako postoji meteorološka dokumentacija. U SAD-u poznata i pod nazivom “Eighteen hundred and froze to death”, ovo je godina koja će u istoriji ostati zapamćena kao ona u kojoj je svih dvanaest mjeseci bila zima!
Sve je počelo u martu… Januar i februar bili su prosječni, ali je tada temperatura počela opasno da pada. U aprilu i maju kiša nije prestajala. U junu i julu, umjesto sunca pao je snijeg, a mraz je bio svakodnevan. Planeta je čekala ljeto, ali ono jednostavno nije došlo već je nakon zime došla jesen, pa opet zima!
Ovakvo vrijeme pratile su i ogromne poplave, naročito u Evropi. Šta se zapravo dogodilo?
Nije bilo objašnjenja za ovu pojavu! Tek 1920. američki naučnik Vilijem Hampfris je postavio hipotezu koju i danas prihvata najveći broj klimatologa.
Naime, u aprilu 1815. proradio je vulkan Tamboru na ostrvu Sumbava u Holandskoj Istočnoj Indiji (današnja Indonezija ) i u atmosferu poslao ogromne količine vulkanskog pepela. Za ovo se znalo jer je veliki dio sjeverne hemisfere bio prekriven oblacima prašine i prljavštine, ali je tek u junu 1816. postalo jasno da se na tome neće završiti.
Drugi vulkani koji su bili aktivni u tom periodu su Sufrijer na Sent Vinsentu u Karibima i Majon na Filipinima. Uobičajeno je da nakon masivne vulkanske erupcije padne globalna temparatura, jer se manje sunčanog zračenja probije kroz atmosferu do zemlje. 1816. to se nije dogodilo!
Posljedice “godine bez ljeta”
Poljoprivreda je bila na kolenima, a cijena hrane se udesetostručila. Mraz je uništio sve usjeve, a glad koja je uslijedila pokrenula je čitavu seriju zločina, društvenih nereda i pobuna širom svijeta.
Ljeto kad je “rođen” Frankenštajn
Upravo 1816. godine Meri Šeli, Džon Vilijam Polidori i njihovi prijatelji bili su tokom ljeta gosti lorda Bajrona na Ženevskom jezeru. Meri se sjećala da je to bilo “vlažno, nimalo blago ljeto i neprestana kiše nas je često danima zatvarala u kućama”. U takvoj atmosferi jedne večeri su se kladili u to ko može da napiše strašniju bajku.
Meri Šeli je napisala osnove priče koje ća kasnije ugraditi u svoj roman “Frankenštajn”.
Procenjuje se da je glad dovela do smrti 200.000 ljudi samo u Evropi. Irska je bila među najteže pogođeim državama, a Kinezi su bili prisiljeni da prekinu sadnju riže i počnu da uzgajaju, u tom momentu, profitabilniji mak, šireći ono što će kasnije biti poznato kao opijumsko tržište.
U Velikoj Britaniji i Francuskoj su izbile pobune, a skladišta hrane su opljačkana. Nasilje je bilo najjače u Švajcarskoj koja je imala malo obradive zemlje, a vlast u toj državi je proglasila vanredno stanje zbog opšte gladi.
U Mađarskoj je padao smeđi snijeg, a u Italiji crveni. Snijeg je zabilježen i na Tajvanu koji inače ima tropsku klimu.
U Americi mnogi istoričari “Godinu bez ljeta” smatraju glavnim uzročnikom pokreta američkih kolonista prema zapadu. Stanovništvo je krenulo da traži bogatiju zemlju i bolje uslove za usjeve.
Osim gladi, širila se i bolest. Dok je hladnoća paralizovala sjevernu hemisferu, monsuni su opustošili južnu, pa je jedna od najsmrtonosnijih epidemija tifusa u istoriji uslijedila ubrzo nakon. Umrli su se brojali u desetinama hiljada. (Naj portal)
Zanimljivosti
VIDEO Slučajni susret otkrio zanimljive detalje: Koji Sarajlija je najmlađi taksista u Evropi
Mjesec je novembar, a u Sarajevu pao prvi snijeg. I, kako obično biva sa vremenskim nepogodama veći dio građana koristi usluge taksista grada Sarajeva. A takom mog kratkog boravka u Sarajevu bio sam i ja njihov potrošač.
Osmijeh od uha do uha
Iskreno, obično se ne vozim Sarajevo taxijem iz nekih mojih prijašnjih loših iskustava sa tom firmom. Ali, ovaj put mi se mnogo žurilo i nisam birao, a prvi taksi koji sam zaustavio bio je upravo Sarajevo taxi. I, tako sjedam u auto, a odmah po ulasku dočeka me osmijeh vozača, kako se kaže u narodu, od uha do uha. Dečko jako mlad, veseo, komunikativan.
Pruža ruku da se upoznamo i reče da se zove Edin Čaušević. Vidio sam da je po godinama veoma, veoma mlad, pa moja novinarska znatiželja nije mi dala mira, pa ga upitah za godine. I, tako započe naša veoma zanimljiva komunikacija.
– Ja sam najmlađi taksista u Sarajevu, ako ne i u BiH ili bolje rečeno u Evropi. Imam samo 19 godina i naslijedio sam zanimanje moga oca, koji je bio dugogodišnji taksista u Sarajevu. Ustvari ovo je porodišni posao i naša porodična tradicija. Ima još mladih taksista, ali ja sam opet najmlađi od njih, jer ta neka starija generacija i generacija mog oca polagano odlaze u penziju, pa mi djeca preuzimamo. Nastavljamo zanimanje i posao kojim su se oni bavili. Moram da kažem da se mi mladi taksisti svi držimo zajedno, pazimo jedni na druge – rekao nam mladi Edin.
Njihovo dijete
Kako su te prihvatili stariji taksisti?
– Veoma, veoma lijepo. Mog tatu su svi poznavali i poštovali, ustvari prihvatili su me kao da sam njihovo dijete, što realno i jesam. Veoma često me kontaktiraju, nude pomoć pitaju me da li znam sve ulice, kako se općenito snalazim u poslu. Ali, mi ove mlađe generacije više sa tim nemamo problema, svi imamo ove pametne telefone, aplikacije. Jednostavno posao taksiste je veoma, veoma zanimljiv.
Po ulasku odmah sam primijetio da si veoma komunikativan, nasmijan.
– Iskreno taksisti su ogledalo svakog grada, ambasadori svakog grada. Jer svaki stranac koji dođe u grad većinom sjedne u taksi i, prvi njihov susret sa nekim recimo iz Sarajeva je upravo vozač taksija. Jednostavno taksista stvara prvi utisak o jednom gradu. Ja govorim više stranih jezika tako da mi je to jedna olakšavajuća okolnost po pitanju ovog posla i komunikacije sa ljudima.
Edin Čaušević osim što vozi taksi, uporedo sa poslom je i student.
– Da, tako je. Studiram informatiku, softverski inžinjering je bio moj izbor. To je ono što ima smisla uz ovaj posao koji radim. Jer u ovom poslu sam slobodan, nemam ograničeno vrijeme, tako da mogu da studiram.
Student Informatike
Kada završiš studij da li ćeš se nastaviti baviti taksijem?
– Jedno sigurno znam, da porodični posao neću ostaviti, ali vidjet ću šta će mi još život donijeti i gdje će da me odvede. Sa informatikom se može raditi iz svakog dijela našeg lijepog Sarajeva, tako da nismo ograničeni sa mjestom gdje se u tom trenutku nalazimo. A, meni je to veoma bitno da imam tu neku slobodu, koja meni mnogo znači.
Na pitanje da li je teško biti taksista u Sarajevu, Edin je odgovorio:
– Za mene zaista nije, jer mi svi mladi, pa tako i ja puni smo energije, elana. Meni se lično sviđa što upoznajem nove ljude, jedino je saobraćaj u Sarajevu malo specifičan. Ali, za mene je Sarajevo super u poređenju sa drugim gradovima u Evropi i regionu.
Da li se plašiš noćne vožnje, da li je bilo neprijatnih situacija?
– Da budem iskren, kako ja tako i moje kolege, mislim na ovu mlađu generaciju, mi baš biramo. Izbjegavam ili izbjegavamo da vozimo ljude koji su pijani ili pod dejstvom nekih od zabranjenih supstanci. Za sada zaista nisam imao nikakvih neugodnih situacija. Nekad ljudi to pogrešno shvate, ali zbog moje ili naše sigurnosti mi zaista biramo u trenutku koga ćemo da primimio u auto.
Siguran sam da je mnoge od vas koji ste ovo čitali, dirnula ova iskrena priča veselog i mladog sarajevskog taksiste Edina Čauševiča, čiji broj vozila je je 309 Sarajevo taksi.
Svaki nepoznati putnik, stranac koji uđe u njegov automobil shvatit će odmah koliko je Sarajevo, koliko je Bosna i Hercegovina gostoljubljiva zemlja i zemlja sa dosta mladih i veoma pametnih i talentiranih ljudi.
Bato Šišić (Naj portal)
-
Astrologija4 godine
Lunarni kalendar: MJESEČEVE MIJENE ZA 2021. GODINU
-
Zanimljivosti1 mjesec
Horor u BiH: Bh. pjevačicu brutalno pretukao suprug, snimak kako je udara nogama u glavu ledi krv u žilama
-
Vidoviti ljudi4 godine
Proročica Vera Čudina “ne vidi” ništa lijepo: TEK NAM PREDSTOJI HAOS, JER STIŽE OPASNIJI VIRUS OD KORONE!
-
Zanimljivosti5 mjeseci
Nafakali doktor Edib Šarić iz Mostara: DOBIO 17 AUTOMOBILA NA POKLON