Pratite nas

Zanimljivosti

Istorija pamti i teže od 2020 godine: 1816. JE BILA JOŠ TEŽA I BEZ SUNCA!

Published

on

Nazvana još i “godinom bez ljeta”, 1816. je zaista bila najstrašnija godina otkako postoji meteorološka dokumentacija. U SAD-u poznata i pod nazivom “Eighteen hundred and froze to death”, ovo je godina koja će u istoriji ostati zapamćena kao ona u kojoj je svih dvanaest mjeseci bila zima!

Sve je počelo u martu… Januar i februar bili su prosječni, ali je tada temperatura počela opasno da pada. U aprilu i maju kiša nije prestajala. U junu i julu, umjesto sunca pao je snijeg, a mraz je bio svakodnevan. Planeta je čekala ljeto, ali ono jednostavno nije došlo već je nakon zime došla jesen, pa opet zima!

Ovakvo vrijeme pratile su i ogromne poplave, naročito u Evropi. Šta se zapravo dogodilo?

Nije bilo objašnjenja za ovu pojavu! Tek 1920. američki naučnik Vilijem Hampfris je postavio hipotezu koju i danas prihvata najveći broj klimatologa.

Naime, u aprilu 1815. proradio je vulkan Tamboru na ostrvu Sumbava u Holandskoj Istočnoj Indiji (današnja Indonezija ) i u atmosferu poslao ogromne količine vulkanskog pepela. Za ovo se znalo jer je veliki dio sjeverne hemisfere bio prekriven oblacima prašine i prljavštine, ali je tek u junu 1816. postalo jasno da se na tome neće završiti.

Drugi vulkani koji su bili aktivni u tom periodu su Sufrijer na Sent Vinsentu u Karibima i Majon na Filipinima. Uobičajeno je da nakon masivne vulkanske erupcije padne globalna temparatura, jer se manje sunčanog zračenja probije kroz atmosferu do zemlje. 1816. to se nije dogodilo!

Posljedice “godine bez ljeta”

Poljoprivreda je bila na kolenima, a cijena hrane se udesetostručila. Mraz je uništio sve usjeve, a glad koja je uslijedila pokrenula je čitavu seriju zločina, društvenih nereda i pobuna širom svijeta.

Ljeto kad je “rođen” Frankenštajn

Upravo 1816. godine Meri Šeli, Džon Vilijam Polidori i njihovi prijatelji bili su tokom ljeta gosti lorda Bajrona na Ženevskom jezeru. Meri se sjećala da je to bilo “vlažno, nimalo blago ljeto i neprestana kiše nas je često danima zatvarala u kućama”. U takvoj atmosferi jedne večeri su se kladili u to ko može da napiše strašniju bajku.

Meri Šeli je napisala osnove priče koje ća kasnije ugraditi u svoj roman “Frankenštajn”.

Procenjuje se da je glad dovela do smrti 200.000 ljudi samo u Evropi. Irska je bila među najteže pogođeim državama, a Kinezi su bili prisiljeni da prekinu sadnju riže i počnu da uzgajaju, u tom momentu, profitabilniji mak, šireći ono što će kasnije biti poznato kao opijumsko tržište.

U Velikoj Britaniji i Francuskoj su izbile pobune, a skladišta hrane su opljačkana. Nasilje je bilo najjače u Švajcarskoj koja je imala malo obradive zemlje, a vlast u toj državi je proglasila vanredno stanje zbog opšte gladi.

U Mađarskoj je padao smeđi snijeg, a u Italiji crveni. Snijeg je zabilježen i na Tajvanu koji inače ima tropsku klimu.

U Americi mnogi istoričari “Godinu bez ljeta” smatraju glavnim uzročnikom pokreta američkih kolonista prema zapadu. Stanovništvo je krenulo da traži bogatiju zemlju i bolje uslove za usjeve.

Osim gladi, širila se i bolest. Dok je hladnoća paralizovala sjevernu hemisferu, monsuni su opustošili južnu, pa je jedna od najsmrtonosnijih epidemija tifusa u istoriji uslijedila ubrzo nakon. Umrli su se brojali u desetinama hiljada. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending