Zanimljivosti
Novogodišnji meni: GROŽĐE ZA SREĆU, MAHUNARKE ZA NAFAKU
Gotovo svaka zemlja ima barem jedan specijalitet bez kojega je obilježavanje Nove godine nezamislivo. Običaji se razlikuju od kulture do kulture, ali svaka od njih ima svoje neizostavne namirnice za koje se vjeruje da donose sreću, zdravlje, bogatstvo i uspjeh u sljedećih dvanaest mjeseci.
Donosimo vam pregled namirnica koje se širom svijeta tradicionalno konzumiraju za blagostanje i sreću u novoj godini.
Nova godina u Španiji započinje konzumiranjem dvanaest bobica grožđa prije ponoći – jedna bobica za svaki otkucaj sata, sa zadnjim zrnom tačno u ponoć. Svaka bobica predstavlja drugi mjesec, a simbolizira sreću u nadolazećoj godini.
Ako bobica grožđa koja se konzumira treća po redu bude malo kisela, mart bi mogao biti problematičan mjesec. Ova tradicija zaživjela je još davne 1909. godine u regiji Alicante, kada su vinari inicirali trend uzgoja kasnih sorti grožđa. Ideja se zatim proširila u Portugal te bivše španske i portugalske kolonije, kao što su Venezuela, Kuba, Meksiko, Ekvador i Peru.
Slična vjerovanja postoje i s drugim voćem, poput grejpa, mandarine, lubenice i nara koji se u grčkim domovima razbija pred ulaznim vratima kako bi njegove sjemenčice štitile dom, a u porodicu donosile novac i prosperitet. Na novogodišnjem stolu svakako bi se trebale naći i smokve kao simbol plodnosti.
Kuhano zeleno povrće, uključujući kupus, lisnati kelj, kelj i blitvu se na Novu godinu konzumira u mnogim zemljama iz sasvim jednostavnog razloga – njihovo zeleno lišće izgleda kao presavijeni novac i simbolizira ekonomski naklonjenu sudbinu. Danci tako jedu kelj posut šećerom i cimetom, Nijemci kiseli kupus, a u Južnoj Americi jede se lisnati kelj.
Pšenica je oduvijek bila simbol blagostanja, uspjeha i plodnosti. Variva od pšenice, ali i slatka jela od kuhane pšenice samo su neka od jela bez kojih je novogodišnja trpeza u prošlosti bila gotovo nezamisliva.
Zanimljivo je i staro vjerovanje sa otoka Sicilije koje govori da će u novoj godini nesreća zadesiti sve one koji za Novu godinu jedu makarone ili bilo koju drugu vrstu tjestenine osim lazanja.
Vjeruje se kako mahunarke, uključujući grah, grašak i leću simboliziraju priliv novca, bogatstvo i bolji standard. Njihova sitna zrna nakon kuhanja podsjećaju na kovanice i jedu se s očekivanjem bolje finansijske budućnosti.
U Italiji je poslije ponoći uobičajeno jesti cotechino con lenticchie, odnosno kobasice sa zelenom lećom, ali i druga jela od crvene, zelene i smeđe leće.
U Brazilu, prvi obrok u novoj godini je obično supa od leće ili leća s rižom, dok se u Japanu tokom prva tri dana nove godine jede grupa simboličnih jela koja uključuju i slatki crni grah kuro-mame.
Bakalar je još od Srednjeg vijeka popularna praznična hrana. Dugo prije hlađenja i modernog transporta, sušeni bakalar mogao je dospjeti u svaki dio Europe i svijeta, pa se tradicionalno jede posvuda. Haringa se također tradicionalno konzumira u ponoć u Poljskoj i Njemačkoj, a Nijemci često kuhaju i šarana.
U Švedskoj se za Novu godinu obično poslužuje smorgasbord s različitim ribljim specijalitetima, kao što je salata od plodova mora. Japanci u novogodišnjoj noći konzumiraju ikru haringe za veću plodnost, škampe za dugovječnost i sušene sardine za dobru žetvu.
Poslastice i drugi kolači sastavni su dio novogodišnjih praznika širom svijeta, a posebno je čest kolač u obliku kruga ili prstena. Italija ima svoj chiacchiere, a u Poljskoj, Mađarskoj i Nizozemskoj vole jesti uštipke. Nizozemska ima ollie bollen, kolač od dizanog tijesta, punjen jabukom, grožđicama, i suhim voćem.
U nekim kulturama, uobičajeno je da se u kolač sakrije novac ili nakit, što će primatelju donijeti sreću u novoj godini. Meksikanci imaju rosca de Reyes, kolač u obliku prstena ukrašen kandiranim voćem s iznenađenjem unutra. U Grčkoj se peče vasilopita, kolač sa skrivenim novčićem. Švedska i Norveška imaju slične rituale kod kojih se sakrije cijeli badem u puding od riže, a onome ko ga nađe zagarantovana je velika sreća u novoj godini.
Koje namirnice treba izbjegavati?
Osim navedene hrane za sreću, postoje i namirnice koje bi za Novu Godinu bilo dobro izbjegavati. Jastog se tako smatra lošom idejom jer se kreće unazad, a to si u novoj godini zasigurno ne želimo. Piletina je isto tako loš izbor jer kokoška ruje unazad, što predstavlja žaljenje i kajanje. Druga teorija tvrdi da se perad izbjegava jer bi sreća mogla odletjeti. (Naj portal)
Zanimljivosti
U Stocu promocija knjige “Bajgorić” koja govori o životu guslara koji je opjevao historiju BiH
U Stocu promocija knjige “Bajgorić” koja govori o životu guslara koji je opjevao historiju BiH
U Gradskoj biblioteci „Mak Dizdar“ u Stocu u subotu u 18 sati bit će održana promocija knjige “Bajgorić” autorice Indire Durmić.
Guslarska poezija
Ovo izuzetno naučno-istraživačko djelo osvjetljava život i umjetnost jednog od najvažnijih guslara u bosanskohercegovačkoj tradiciji, narodnog pripovjedača (guslara) Halila Bajgorića koji je opjevao historiju Bosne i Hercegovine, Like i Slavonije (Osika).
– Ova knjiga ima izuzetnu vrijednost, jer je građa o Bajgoriću preuzeta iz Millman Parry Collection. Zbirke koja se čuva na Harvardu i koja sadrži bogate izvore o usmenoj književnosti Balkana.
Kulturno nasljeđe
Kroz transkripciju ove građe omogućavamo publici bolje razumijevanje kulturnog naslijeđa i umjetničke tradicije koju guslarska poezija predstavlja.
– Kroz istraživanje života i umjetnosti guslara Bajgorića, studija bilježi i prenosi tradiciju guslarskog stvaralaštva. Ona ima ključnu ulogu u čuvanju historije, običaja i moralnih vrijednosti zajednice. U vremenu globalizacije, ovakvi radovi podsjećaju na važnost njegovanja lokalne kulturne baštine. Studija pruža resurse za obrazovanje novih generacija o značaju guslarske tradicije.
– Ova promocija predstavlja priliku ne samo za očuvanje kulturnog naslijeđa, već i za jačanje povezanosti sa svjetskom zajednicom, kroz prizmu globalnog priznavanja umjetničke baštine Bosne i Hercegovine. Ono što ovu promociju dodatno čini posebnom je uloga Đemile Talić Gabriel kao promotorice.
Dodatna težina
– Kao zastupnica za multikulturalizam RCNs u Novom Južnom Velsu (NSW), njeno prisustvo i angažman daju dodatnu težinu ovoj promociji. Jer gospođa Talić Gabriel aktivno doprinosi dijalogu među kulturama i globalnom priznanju kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine – kaže autorica Indira Durmić.
-
Astrologija4 godine
Lunarni kalendar: MJESEČEVE MIJENE ZA 2021. GODINU
-
Zanimljivosti1 mjesec
Horor u BiH: Bh. pjevačicu brutalno pretukao suprug, snimak kako je udara nogama u glavu ledi krv u žilama
-
Vidoviti ljudi4 godine
Proročica Vera Čudina “ne vidi” ništa lijepo: TEK NAM PREDSTOJI HAOS, JER STIŽE OPASNIJI VIRUS OD KORONE!
-
Zanimljivosti5 mjeseci
Nafakali doktor Edib Šarić iz Mostara: DOBIO 17 AUTOMOBILA NA POKLON