Pratite nas

Razglednice

Tragom narodnih predaja o nastanku imena grada Maglaj: KAKO JE PO LEGENDI GUSTA MAGLA “IŠČUPALA HRAST”?

Published

on

Za nastanak imena ovom gradskom giseru na rijeci Bosni vezuju se brojne legende, a sve na svoj način (u)kazuju da je je u dalekoj prošlosti gusta magla kumovalo njegovo ime

Kao i mnogi naši gradovi Maglaj je prepoznatljiv po srednjovjekovnoj utvrdi Gradina sa koje se ovaj gradski biser vidi kao na dlanu. Tvrđava je u sagrađena 13. stoljeću i spada u red prvih i najstraijih srednjovjekovnih utvrda u našoj domovini. Prvi put se spominje 1408. godine u povelji ugarskog kralja Sigismunda, a dolaskom Osmanlija na ove prostore, pominje se u jednom defteru iz 1485.godine i to kao nahija tvrđave Maglaj.

Tvrđavu čine pet kula: Širbegova ili Kapi kula, Dizdareva ili južna kula, Branič kula, Kapetanova ili sjeverna kula, Sahat-kula.

Kako je ovaj šestostoljeni gradić dobio ime tajna je za mnoge. Znano je da da se zvao Maglaj na Bosni u vrijeme kada je grad Tešanj bio glavni grad Banovine Usore, a iz tog doba pominje se i pod nazivom Straža, kao mještance sa tvrđavom koja je bla gradu Tešnju predstraža s jugoistočne strane. Međutim, kako je Straža dobila današnje ime Maglaj postoji više narodnih predanja. Jedna od njih je šaljivog karaktra i pominje se u razgovoru između tadašnjeg stanovnika Straže i Gračanlije, kada je Gračanlija kazao:

“Vaš grad Straža postao je doduše po milosti sultanovoj veliki, no ipak nemate u njemu ništa drugo već samu maglu. Vi mislite da je magla pamuk, pa skačete s vašeg grada u nju, ali se nijedan od vas ne vraća. Vi ste prave Maglajlije“.

Još i danas čuje se u narodu uzrečica kada je neko brzoplet u poslu: “Skačeš k'o Maglajlija u maglu”.

Kako je hrast nestao?
Po jednoj drugoj legendi kazuje se kako je nekada na obali Bosne bilo malo naselje, ali mu ime nije sačuvalo. Usred tog mjesta bio je gigantski dub – hrast čije grane su se širile na sve strane. Narodna predaja nadalje kazuje kako se u to vrijeme nad rijekom podigla takva magla da se ni prst pred okom nije vidio. Kada se razišla magla, duba nigdje nije bilo.

Svi su se čudili o tome i prepričavali: ‘Magla izvalila dub, magla izvalila dub…!“

Legenda veli da je od te magle nastalo ime gradu Maglaj. U jednoj drugoj verziji predaja veli da je Maglaj ime dobio po gustoj magli koja je obavijala utvrdu na brdu iz koje je kasnije nastao današni grad.

Tajna zlatnog zvona
Smatra se da je u Sahat-kuli, koja je zajedno sa Gradinom 2005.godine proglašena nacionalnim spokemnikom, nekad bilo zlatno zvono. Međutim, to nikada nije potvrđeno, ali mnogi su skloni kazati da su se njegovi otkucaji stapali sa zlatastim odbljescima maglajskih predvečerja. (NAJ PORTTAL)

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

on

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

 Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

 Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

 Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending