Pratite nas

Info

Kresanja ljudskog roda: POGLEDAJTE KOJI TIP LJUDI NAJVIŠE UMIRE OD KORONE I SVE ĆE BITI JASNO?

Published

on

Istraživači sa Univerziteta u Oksfordu pregledali su evidenciju pacijenata britanske Nacionalne zdravstvene službe kako bi uočili najveće faktore rizika. Po pisanju studija Dejli meja, ova studija je proučila medicinsku dokumentaciju 17,2 miliona ljudi i gotovo 11.000 smrtnih slučajeva koronavirusa u Engleskoj.

Pomenuta studija nije proizvela revolucionarne rezultate, ali je koristila veliki broj podataka da potvrdi sumnje pokrenute u malim studijama o tome ko je najviše u riziku od koronavirusa. Otkriveno je da 48 odsto veću vkerovatnoću da umru od korone imaju Afroamerikanci od bijelaca, dok pripadnici indijske, pakistanske ili bangladeške nacionalnosti imaju oko 44 odsto veći rizik od smrti.

Muškarci imaju 59 odsto veću vjerovatnoću da će umrijeti ako se zaraze nego žene. Dijabetes takođe povećava rizik između 31 i 95 procenata, u zavisnosti od toga koliko je nečije stanje teško.

Profesor Ben Nojman, biolog sa teksaškog Univerziteta A&M i Univerziteta Reding u Engleskoj, nije bio uključen u istraživanje, ali tvrdi da je ovo izuzetno veliko istraživanje i autoritativno potvrđuje mnogo onoga što su predložene manje studije o relativnom riziku od smrti od virusa kovid-19.

Dr Tom Vingfild, ljekar sa liverpulske Škole za tropsku medicinu, kazao je da šira poruka koja se temelji na tim nalazima jeste da na zdravlje naše nacije i građana i dalje duboko utiču socijalni faktori, uključujući siromaštvo, rasu i nejednakosti, tako da ni kovid-19 nije izuzetak.

Istraživači su tokom studije uporedili zdravstvene kartone 10.926 ljudi koji su umrli od koronavirusa u bolnicama u Engleskoj sa zdravstvenim informacijama 17,2 miliona anonimnih pacijenata.
Čini se da je započeo projekat smanjenja ljudske populacije na Zemlji. Božijom voljom ili ovozemaljskih moćnika. Uglavnom, počelo je…

Gledajući stope smrtnosti u svakoj grupi oni su mogli da uporede kako je svaki faktor promijenio rizik od smrti uzrokovane virusom kovid-19. Opšta grupa koja je imala najviše proporcionalnih smrtnih slučajeva kod tih 11.000 pacijenata bili su oni stariji od 80 godina, od kojih je umrlo 0,57 procenata – jedan na 175 ljudi, što je ukupno 6.474 smrtnih slučajeva. Stopa smrtnosti bila je viša samo u grupi ljudi koji imaju dijagnozu zatajenja bubrega, od kojih je 1,11 odsto umrlo

Info

Kakav mangup: GLUMIO RETARDA DA BI GA SESTRE KUPALE, A POJEDINE I ZADOVOLJAVALE

Published

on

Dvadesetdevetogodišnji Rutledž Deas Četvrti iz Luizijane priveden je u policijsku stanicu poslije silnih prevara koje je prethodnih mjeseci izvodio kući sa medicinskim osobljem.

On se mjeecima pretvarao da je mentalno hendikepirana osoba kako bi od sestara koje bi dolazile kući dobijao naklonost, kupanje i njegu, piše Oxygen.com.

Rutledž je po internetu istraživao koje su službe bile najpogodnije za ispunjenje bolesnih fantazija. Prednost su imale one koje su na sajtovima pokazivale i kako izgledaju sestre.

Potom bi ih zvao telefonom govoreći da je on zaista Rutledž, ali je tražio pomoć za 18-godišnjeg brata “Korija” koji naravno nije postojao.

Potom bi ih čekao na vratima govoreći im da je “stariji bata” Rutledž na poslu i da ga je ostavio samog. Konstantno bi pred sestrama glumio da je mentalno poremećen i one su redom padale na to.

Od žena je tražio da ga prije svega kupaju i mijenjaju mu pelene, a nekima je zahtijevao mu miluju međunožje jer se tako, kako im je govorio “lakše opušta pred spavanje”. Dvije sestre su pristale na to, a kod jedne se “Kori” otkrio.

“Nije mogao da sakrije potpunu uzbuđenost i zgrabio je ženu u kadu kraj sebe. Momentalno je otkrio svoje pravo lice i ona je istrčala i vrištala.

Rutledž se tu uplašio da će biti otkriven, pa se pretvarao da plače poput malog djeteta. Nažalost po njega, ta gluma više nije prolazila i sestra ga je prvo prijavila ustanovi za koju radi, a onda je kontaktirana i policija”, rečeno je u policijskoj stanici u Uačita Parišu, Luizijana.

Rutledž Deas Četvrti dobio je petogodišnju uslovnu kaznu i 400 sati dobrotvornog rada. (Naj portal)

 

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending