Dabogda vas Šolta dopala
U Dalmaciji postoji kletva “Dabogda te Šolta dopala!”, a povezana je s prijetnjama koje su nekada davno majke upućivale kćerkama.
Postoji kletva
Navodno, sve one djevojke koje bi se udale za Šoltane bile su osuđene na mukotrpan i težak fizički rad na otoku.
Situacija je danas dosta drugačija, pa je tako ovo ostrvo sada sinonim za mir ogrnut mirisom mora, tišinom i prelijepim zelenilom. Vožnja trajektom iz Splita do Rogača, glavne šoltanske luke, traje ukupno 60 minuta. Ako pak krenete katamaranom, putovanje će trajati upola kraće.
Ako na ostrvo dođete na jesen, zimu ili proljeće, što turisti vrlo rijetko rade, birajte boravak u Grohotama i Rogaču. Tako ćete biti najbliži mještanima, otvorenim kafićima, restoranima i marketima. Kroz razgovor će vas možda zbuniti nekoliko čakavskih riječi, no svi stariji otočani će vam rado predočiti značenje onoga što su rekli. Čakavski govor je sve teže čuti na otoku, kaže Sule, a glavni uzročnici njegovog nestajanja su televizija, novine i škole.
Legenda o Teuti
– Mlađi otočani ne govore čakavski, dok ga stariji koriste jer su tako govorili njihovi roditelji. Ovaj govor je zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro, pa evo vam nekih naši starih riječi. Besida – riječ; škoj – otok; jazik – jezik; foji – novine, tisak; zajat – posuditi; pijat – tanjur; šjor – gospodin; šinjorina – gospođica; furešt – stranac, turist….”, nabraja.
– Postoji legenda o ilirskoj kraljici Teuti, govori se da je najprije stolovala u dvorima sagrađenim nad uvalom Senjska (južna strana otoka Šolte). Tadašnji ribari su, želeći pridobiti kraljicinu naklonost, dok je gradila dvorac, bacali ribe na sve četiri strane svijeta.
U novije vrijeme Šoltani sve više svoje otrvo nazivaju Otokom kraljice Teute, a Šoltane zovu Ćuvitari, po ptici mali ćuk (Otus scops). Priča kaže da su Šoltani te male ptice lovili i prodavali stanovnicima Splita kao piliće. Druga verzija kaže da su Šoltani lovili ove male ptice i prodavali ih Splićanima kako bi im lovili miševe i štakore koji su prenosili kugu. S legendama se nikad ne zna jesu li istinite ili nisu. .
Stanovnici Šolte su dugo živjeli od poljoprivrede i ribarstva, no kroz vijekove su počeli uzgajati vinovu lozu, masline i koštunjavo voće. Kasnije stižu druge djelatnosti, poput malih industrijskih pogona i turizma. Šoltansko maslinovo ulje je sve poznatije u svijetu, osvajalo je prve nagrade za kvalitet u Sjedinjenim Američkim Državama, Japanu, Izraelu…
Živi 2.000 ljudi
Prema popisu stanovništva, na Šolti je prijavljen boravak nešto više od 2.000 ljudi. Zimi tu boravi oko 1.000 otočana, a oni se bave turizmom, proizvodnjom vina, meda, maslinovog ulja, rakije… Šolta nema nijednog profesionalnog ribara, većina otočana ribarstvo prihvata kao hobi ili se bavi sportskim ribarstvom.
Dakle, ako se u budućnosti nađete na obali Hrvatske, u splitskoj luci, odakle se pri pogledu na horizont čini da se Brač i Šolta spajaju u jedno, obavezno odvojite vrijeme da posjetite ostrvo maslinovog ulja, domaćeg meda, rakije i magičnih uvala.
Ugasite mobitel, plivajte u čistom moru i uživajte u tišini koju će prekidati samo glasanje zrikavaca. Upoznajte se s mještanima i otkrijte zašto je ovo ostrvo mnogo više od samo ljetne destinacije.
(Naj portal)
Pročitajte još: