Pratite nas

Zanimljivosti

Zatvoren Belgrade Beer Fest: 50 izvođača nastupilo na 3 bine, publika uživala u 302 vrste piva

Published

on

Zatvoren Belgrade Beer Fest: 50 izvođača nastupilo na 3 bine, publika uživala u 302 vrste piva

Čast da zatvore ovogodišnji Belgrade Beer Fest na glavnoj bini su imali Let 3, Osvajači, YU grupa i Neverne bebe.

Uzbuđena masa

Tačno u 19:30h. šestočlani riječki sastav, Let 3, izašao je pred brojnu publiku. Na sceni su se pojavili u elegantnim, crnim smokinzima i zapjevali čuvenu numeru “Drama”. Njihova muzika je hrabro prostrujala kroz uzbuđenu masu koja je gromoglasno pjevala nerijetko provokativne stihove ove grupe.

Hitovi ove autentične grupe su se nizali jedan za drugim, a kada je frontmen Prlja najavio izvođenje njihove čuvene obrade “Dijete u vremenu”, pokojnog pjevača narodne muzike Šabana Šaulića, publika je pala u trans. Međutim, to nije bilo jedino iznenađenje.

U jednom trenutku, momci su nakratko napustili binu i vratili se u originalnim kostimima sa prestižnog takmičenja Eurosong, na kome su predstavljali Hrvatsku prošle godine u Liverpulu, te oduševili sve na beogradskom Ušću.

Veliki hitovi

Čuveni Osvajači su doživeli ovacije ushićene publike, koje su bile u takvim razmjerama da Zvonko Pantović Čipi, frontmen popularne grupe, čak nije morao ni da zapjeva prve stihove pjesme “Duša kad izneveri”, jer je publika odmah po prvom taktu tečno i horski počela izvođenje ove numere. “Marija”, “Krv i led”, “S kim čekaš dan”, samo su neki od velikih hitova koji su uslijedili u nastavku.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by naj_portal (@najportal)

Nakon što su u svima probudili najiskrenije emocije, uslijedio je jedan i više nego eksplozivan završetak nastupa. Osvajači su izveli numeru “Maska”, koja i nakon skoro 30 godina energično djeluje na auditorijum.

Dugoočekivani povratak velikana rock muzike na festivalsku scenu se čekao sa nestrpljenjem. YU grupa je koncert započela pjesmom “Zamoliću te”, te napravili fenomenalnu uvertiru za dalji tok nastupa. Spektakl koji su priredili, po ko zna koji put, nadmašio je sva očekivanja, a žar njihovih obožavalaca i ljubav prema njihovim pjesmama iz decenije u deceniju sve više raste.

Oborili rekorde

“Dunavom još šibaju vetrovi”, “Čudna šuma”, “Mornar”, “Od zlata jabuka”, samo su neki od hitova koji su odjekivali Ušćem, a zdušno pjevanje mase je oborilo sve dosadašnje rekorde.

Za sam kraj ovog četvorodnevnog muzičkog festivala, na binu su stupile Neverne bebe, bend koji već preko 3 decenije njeguje progresivni rock zvuk. Fanovi su ushićeno čekali trenutak da čuju neke od svojih najdražih stihova u izvođenju ovog valjevskog sastava.

Na repertoaru su se našle numere, poput “Veliki je bog”, “Kuća za spas”, “Tužna pesma”, “Uzmi boje”. Kada su gromki glasovi Tijane Sretković i Jelene Pudar zapjevali obradu čuvene makedonske narodne pjesme “Zajdi, zajdi”, delovalo je kao da je na Ušću sve stalo, a publika je bila preplavljena emocijama.

Kvalitetna muzika

21. Belgrade Beer Fest je u prethodna 4 dana zabilježio oko 200.000 posijetilaca, koji su uživali u kvalitetnoj muzici skoro 50 izvođača iz zemlje i regiona, koji su nastupili na 3 bine, kao i u 302 vrste piva.

Tekst: Slavica Danilović (Naj portal)
Foto: Live Production

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending