Pratite nas

Zanimljivosti

OFK BRDO: Žuto plavi su klub koji promoviše fer play, ljudske i fudbalske vrijednosti

Published

on

Omladinski fudbalski klub „Brdo“ osnovan je 2005. godine. Do 1992. na području Mataruškog Brda aktivno je bilo šest fudbalskih klubova što govori da raja toga dijela grada Prijedora voli najvažniju sporednu stvar na svijetu.

Druga liga RS

Danas se OFK Brdo takmiči u Drugoj fudbalskoj ligi Republike Srpske, grupa zapad i ove sezone su kako na rezultatskom tako i organizacionom planu učinjeni značajni iskoraci. Pored seniorskog sastava koji veoma uspješno vodi trener Mirza Alkić, ponosni su i na fudbalske nade kluba koji život znači.

Pijetlići, predpioniri, pioniri i kadeti su njihov ponos i realna pretpostavka da će se fudbalska lopta još dugo, dugo kotrljati terenom Vedrog polja. Skromna sredstva iz budžeta grada Prijedora zadovoljavaju tek djelić njihovih potreba. Zbog toga su jako zahvalni prijateljima kluba, sponzorima, donatorima i članovima koji čuvaju Omladinski fudbalski klub Brdo u drugoligaškom društvu. Žuto plavi su klub koji promoviše fer play, prijateljstvo, ljudske i fudbalske vrijednosti.

Nema nikakve dvojbe da ljudi žele napredak kako bi podržali određene ideje i projekte. Kada je riječ o Omladinskom fudbalskom klubu Brdo, sigurni smo da je dosta razloga zbog kojih treba biti uz klub iz rodnog kraja. Ovaj klub je u porodici drugoligaša sa ekipama koje imaju dugu tradiciju, i to stabilan drugoligaš poštovan među klubovima s kojima se bori za bodove.

Svjedoci smo da se radi transparentno, da klub ima sve više prijatelja i da je pravi ambasador Mataruškog Brda. Da klub koji život znači zaslužuje vašu podršku, potvrđuju to i njihove omladinske selekcije.

Veoma nam je važno da u što većem broju budete članovi Omladinskog fudbalskog Brda. Zato iz kluba svim ljudima dobre volje upućuju poziv da obnovite vašu članarinu ili po prvi put postanete članovi kluba.

Ukoliko želite postati član Omladinskog fudbalskog kluba Brdo javite se Amiru Čeliću vlasniku mesnice u Hambarinama ili kod (Alin) oružara na stadionu Vedro polje.

OFK BRDO Transakcijski racun: 5520210001842228 (Addiko bank)

Uplate se mogu uraditi i preko HO Humano Brdo 2010 Uplate Putem žiro-računa
Humano Brdo 
Banka : Oberbank Traun
IBAN: AT 901500300761068915
BIC/Swift: OBKLAT2L Pay Pal: humano.brdo@live.at
Svrha: Članske karta

Kontakt osobe

Kontakt osobe za inostranstvo su:

Sanel-GAGO Islamčević – Austrija gago75@live.at

Dino Dedić – Austrija dedicdino8@gmail.com 066488744105

Damir Habibović – Njemačka damir02@live.de

Edin Cerić – Njemačka Cera.gmbh@web.de

Azmir Čaušević – USA (313) 610-1312

Samir Čaušević – Italija samirc@alice.it 00393382266657

Elvedin Pađan – Švedska MojPrijedor@hotmail.com

Abdulah DULE Švraka – Švajcarska dulesvraka@hotmail.com 0041 764225999

A u njihovoj organizaciji 29. jula desit će se mega koncert na stadionu ‘Vedro polje’ Hambarine. Zapjevat će neprikosnovena Viki Miljković te pobjednik Zvezda Granda, Nermin Handžić. Voditelj programa bit će naš Bato Šišić.

Bato Šišić (Naj portal)

 

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending