Pratite nas

Zanimljivosti

Kultni rokenrol sastavi na glavnoj bini Belgrade Beer Fest-a

Published

on

Kultni rokenrol sastavi na glavnoj bini Belgrade Beer Fest-a

Ovogodišnje spektakularno izdanje Belgrade Beer Fest-a će se održati od 20. do 23. juna na dobro poznatoj lokaciji, beogradskom Ušću. Festival će okupiti neka od najvećih imena domaće i regionalne rock & roll, electro i riff scene.

Muzički spektakl

Sa više od dvije decenije tradicije, Belgrade Beer Fest predstavlja ne samo vrhunsku pivsku manifestaciju, već i omiljeni muzički spektakl koji važi za jedan od centralnih događaja regionalne scene i šire. To je ljetnja open-air žurka, koja je posebna po tome što sve ove godine uspijeva da spoji različite muzičke stilove i kulture.

Pasionirani zaljubljenici u rokenrol pravac imaće priliku da tokom četiri festivalska dana uživaju u energičnim nastupima: YU grupe, Galije, Beogradskog sindikata, Dubioza Kolektiva, S.A.R.S.- a, Sunshine-a, Električnog orgazma, Osvajača, Nevernih beba, Kanda Kodža i Nebojše, Smak Plus-a i Goblina.

Rok veterani, legendarni bend Galija, nastupaju prvog dana festivala, 20. juna. Predvođena frontmenom Nenadom Nešom Milosavljevićem, Galija je tokom svoje višedecenijske karijere ostavila dubok trag u svijetu ex-yu muzike.

Njihov nastup biće idealna prilika za sve ljubitelje pravog rock & roll-a da se vrate u vrijeme kada je rok muzika bila na vrhuncu, a emocije na koncertima neponovljive. Nakon nezaboravnog nastupa prije dvije godine, beogradski sastav Sunshine, koji traje već tri decenije, vraća se na glavnu binu (Main stage) Belgrade Beer Fest-a. Spreman da donese svoju elektrizujuću energiju i poznate hitove poput „Kokane“, „Žaklina traži sponzora“, „Misli mene
gone“.

Povratnički album

Ovaj nastup drugog festivalskog dana, 21. juna, biće i ozbiljna uvertira pred njihov povratnički album pod nazivom „Vortex“, koji verni fanovi Sunshine-a čekaju već više od 20 godina. Album bi trebalo da izađe u toku ove godine, a popularni crossover hip hop metal sastav već je izbacio nekoliko najavnih numera, od kojih ovogodišnji singl „FNP“ već grmi duž regiona.

Iste festivalske večeri, publika će imati prilike da čuje još jedan beogradski bend, Kanda Kodža i Nebojša. Ovaj sastav se vraća u Beograd, nakon bogate koncertne turneje kojom slave 10 godina albuma „Volja za noć“.

Jedan od najpoznatijih ex-yu bendova, Električni orgazam, na čelu sa frontmenom Srđanom Gojkovićem Giletom, nastupiće treće večeri festivala, 22. juna. Njihovi hitovi, poput „Igra rokenrol cela Jugoslavija“, „Zlatni papagaj“, „Krokodili dolaze“, „Bejbe ti nisi tu“ i mnogi drugi, obilježili su generacije i postali sinonim za kvalitetan rock & roll.

Aktivan na sceni još od 1980. godine, Električni orgazam je izdao 12 studijskih albuma, 7 live albuma i 3 kompilacije. Bend je kroz decenije evoluirao, mijenjajući postave i ekperimentišući sa muzičkim stilovima. Ali je uvijek
ostao vjeran svom jedinstvenom zvuku i autentičnom izrazu.

Ikone jugoslovenskog roka, YU grupa, zatvaraju ovogodišnji Belgrade Beer Fest. Grandiozno finale, koje će obilježiti povratak legendarne grupe na festivalsku scenu, predstavljaće nezaboravan trenutak za sve ljubitelje rok muzike.

Kao jedan od najuticajnijih bendova bivše Jugoslavije, YU grupa je obilježila čitavu eru rokenrola svojim jedinstvenim zvukom i nezaboravnim hitovima. Njihov uticaj na definisanje i razvoj ovog muzičkog pravca smatra se jednim od najupečatljivijih.

Dubok pečat

Muzika YU grupe i nakon više od pet decenija ostaje inspiracija mnogim generacijama. A predstojeći nastup na Belgrade Beer Fest-u obilježit će energični gitarski rifovi. Potom prepoznatljive vokalne linije i tekstovi pjesama, koji su ostavili dubok pečat na regionalnoj muzičkoj sceni.

Ulaz na jedan od vodećih muzičkih događaja na ovim prostorima, u organizaciji Skymusic-a, biće slobodan do 19.30h tokom četiri festivalska dana, dok će nakon toga ulaz biti moguć samo uz kupljene ulaznice.

Tekst: Slavica Danilović (Naj portal)
Foto: Skymusic (https://skycorp.rs/)

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending