Nekad Dan mladosti, danas Iako nema više Njega (41 godina), ni one sretne zemlje, još uvijek se 25. maja širom bivše Jugoslavije proslavlja je Titov rođendan. Slavio se kao Dan mladosti, a ovaj praznik se i danas skromno obilježava u bivšim jugoslovenskim republikama.

25. maj je bio praznik koji je podsjećao na sve teškoće poslije Drugog svjetskog rata, proslavljan je kao Titov rođendan, a kasnije Dan omladine. I omladina je u to vrijeme radila, gradila puteve, škole i sve ostalo. Bile su radne akcije koje su bile vezane za Tita. Titovo vrijeme i Tito predstavljaju jedan duh slobodarstva, jedan duh borbe za bolje, za život, za stvaranje,

Devedesetih godina, pojavom nacionalista prvo u Sloveniji, Srbijii, Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori… sve je poremećeno. Slovenci su prvi počeli ismijavati Štafetu mladosti I ovaj praznik, a onda su su došla vremena inata, svađa, ratova, u kojima su eks jugoslovenaski narodi danas dobili “dane žalosti”. Žive u državama, koje su bliže fašizmu, nego građanskim društvima. .

Podsjećamo da je glavni simbol Dana mladosti bila Štafeta mladosti, koja je nošena oko mjesec i po dana kroz čitavu teritoriju Jugoslavije i 25. maja predavana Titu na veličanstvenom sletu, koji je organizovan na stadionu JNA.

Štafeta mladosti nastavila je svoj život i poslije smrti Josipa Broza i postaje simbol ljubavi i odanosti njegovom djelu. Sa zakletvom Jugoslovena da će i ubuduće biti čvrsti i nepokolebljivi na Titovom putu, predavala je se ispod portreta Josipa Broza, predsjedniku Saveza socijalističke omladine Jugoslavije.

Za nosioce Štafete mladosti birani su uzorni omladinci – odnosno najbolji učenici i studenti, mladi radnici, istaknuti sportisti, akcijaši-udarnici i uopće mladi koji su se isticali svojim učenjem, radom ili zalaganjem. Posebna pažnja pridavana je prvom i posljednjem nosiocu Štafete, koji je imao zadatak da je na proslavi preda Titu, odnosno predsjedniku SSOJ.

Objavljujemo spisak posljednjih nosilaca Štafete mladosti, od 1957. do 1987. godine.

1957 — Miko Tripalo, predsjednik Centralnog komiteta Narodne omladine Jugoslavije

1958 — Mića Prelić, član Štaba omladinskih radnih brigada na izgradnji autoputa Ljubljana-Zagreb

1959 — Stanka Gorišek, radnica iz Celja

1960 — Mile Gavritov, radnik iz Štipa

1961 — Slobodan Jovanović, radnik iz Titovog Užica

1962 — Fuada Midžić, studentkinja iz Sarajeva

1963 — Momčilo Кnežević, učenik iz Pljevalja

1964 — Josip Harcet, radnik iz Zagreba

1965 — Miroslav Cerar, jugoslovenski reprezentativac u gimnastici

1966 — Mirko Anžel, potporučnik JNA

1967 — Miodrag Strunjaš učenik iz Pljevalja

1968 — Edvard Franković auto-mehaničar iz Pazina

1969 — Кatica Stefanović, studentkinja iz Niša

1970 — Ljiljana Žežova, učenica iz Skoplja

1971 — Nazmija Jenjeva, radnica iz Prištine

1972 — Branko Mandić, radnik iz Bihaća

1973 — Milan Ivetić, radnik iz Кikinde

1974 — Vojko Mahnič, radnik iz Izole

1975 — Vjera Begović , studentkinja iz Titograda

1976 — Milivoje Miša Maričić, zemljoradnik iz sela Selevac, kod Smederevske Palanke

1977 — Marica Lojen, učenica iz Кumrovca

1978 — Čede Đorđevski, student iz Skoplja

1979 — Sanije Hiseni, student iz Prištine

1980 — zbog smrti Josipa Broza Tita Štafeta je prekinula svoj put

1981 — Ivan Ižak, mašinbravar iz Beočina

1982 — Ciril Zaplotnik, zemljoradnik iz sela Zaplotnik, kod Кranja

1983 — Miodrag Mrdak, oficir duge plovidbe iz Кotora

1984 — Milibor Antović, rudar iz Bora

1985 — Zoran Vignjević, jugoslovenski juniorski prvak u streljaštvu, sa Кrka

1986 — Tatjana Dodevska, zaposlena, kao najbolja studentkinja, kao pripravnica u SUP-u u Кumanovu

1987 — Rajmonda Borošaj, učenica iz Gnjilana. (Naj portal)

PROČITAJTE I OVO:

Druže Tito, svi su te izdali: NEMA VIŠE BRATSTVA I JEDINSTVA, LOPOVLUK I NACIONALIZAM VLADAJU!