Pratite nas

Zanimljivosti

Znate li kada je nastao prvi kišobran (ambrela) i zašto je premazivan voskom?

Published

on

Kišobrani su posljednjih dana neizbježni rekviziti, jer se tokom dana i više puta smjenjuju intervali sunčanog vremena i pljuskova. Da li ste se nekada upitali kada je nastao prvi kišobran?

Naime, riječ “umbrella” (suncobran/kišobran) dolazi od latinske riječi “umbra”, što znači hlad ili sjena.
Ne zna se je li nastao po uzoru na velike listove kojima su se nekada ljudi štitili od sunca i kiše, ili je nastao pojavom šatora, ali se zna da je ovaj nezamjenjivi predmet izumljen prije više hiljada godina.
Može se vidjeti u staroj umjetnosti Egipta, Sirije, Grčke i Kine. Prvobitna namjena mu je bila zaštita od sunca i izrađivan je od papira ili svile.

Kinezi su bili prvi (prije 1700 godina) koji su svoje suncobrane učinili vodootpornim i upotrebljavali ih kao zaštitu od kiše. Kako bi bili nepropusni, premazivali su ih voskom. Iz Kine su trgovci svilom kišobran prenijeli do Asirije, Indije i Perzije. Iz Perzije je donesen u Egipat gdje je, kao posvuda na Istoku, bio znakom položaja i ugleda.

U Evropu je stigao u 16. vijeku. U početku se smatrao predmetom prikladnim samo za žene, a zatim ga je pisac i putnik Perzijom, Jonas Hanway, koristio u Engleskoj pa je kišobran postao popularan i među muškarcima.

Prvi kišobrani u Evropi bili su napravljeni od drveta ili kitovih kostiju, pokriveni kožom alpaka ili nauljenom tkaninom. Savijene ručke na kišobranu izrađivale su se od tvrdog drveta kao što je ebanovina. Prva prodavnica kišobrana se zvala “James Smith i sinovi”. Otvorena je 1830. i još uvijek se nalazi u Oxfordskoj ulici, u Londonu u Engleskoj.

Današnji kišobrani izrađuju se od najrazličitijih materijala: voštanog papira, pamuka, najlona, plastičnih folija, svile, zatim drvenog, metalnog ili plastičnog štapa i rasklopivih žica sa nepropusnim platnom.
Inače, prvi sklopivi kišobran pojavio se u Engleskoj, 1850. godine, zahvaljujući izumu Henryja Hollanda koji je uveo čelične žice i Samuela Foxa koji je taj izum doradio.

Zanimljivosti

Forbes hrvatsku plažu proglasio najljepšom tajnom plažom u Evropi

Published

on

Forbes hrvatsku plažu proglasio najljepšom tajnom plažom u Evropi

Prekrasnu plažu Pasjaču u najjužnijoj hrvatskoj općini Konavle, Forbes je proglasio najljepšom tajnom plažom u Evropi.

Ova prekrasna plaža nije ništa manje nego zapanjujuća. Svako ko je ikada prošao sve plaže hrvatske obale do Konavala, neposredno prije granice sa Crnom Gorom, znat će da se cijeli ovaj kraj ima čime pohvaliti.

Smještena u malom selu Popovići, Pasjača privlači ljude iz cijelog svijeta. Spust do nje može biti zahtjevan, s mnogo stepenica duž prepoznatljivih stjenovitih izbočina Konavala, ali rezultat je apsolutno vrijedan toga.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Paulo Smrk (@paulosmrk)

Moru, koje zapljuskuje Pasjaču nemoguće je odoljeti, azurno i kristalno. Pozvavši sve one u njegovoj blizini da odmah uskoče, nije ni čudo što se pojavljuje na toliko međunarodnih lista zbog svoje zadivljujuće ljepote.

Vozeći se konavoskim cestama, zapravo ne biste ni slutili da se tu skriva predivna plaža, zahvaljujući svojoj jedinstvenoj lokaciji, zaklonjena je duboko ispod visoke stijene. Ova prekrasna plaža je kombinacija pijeska i šljunka, što morsku vodu čini bistrijom.

Ne čudi stoga što je ugledni i prestižni američki časopis Forbes objavio da je Pasjača proglašena najljepšom skrivenom plažom u Evropi 2024. godine prema European Best Destinations.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending