Za sve je kriva vatrena kupola: EVROPA GORI, A POŽARA ĆE BITI SVE VIŠE!

Flames burn on the mountain near Limni village on the island of Evia, about 160 kilometers (100 miles) north of Athens, Greece, Tuesday, Aug. 3, 2021. Greece Tuesday grappled with the worst heatwave in decades that strained the national power supply and fueled wildfires near Athens and elsewhere in southern Greece. As the heat wave scorching the eastern Mediterranean intensified, temperatures reached 42 degrees Celsius (107.6 Fahrenheit) in parts of the Greek capital. (AP Photo/Michael Pappas)

Nezapamćeni požari pogodili su Italiju, Tursku i Grčku zbog sve viših temperatura koje su posljedica klimatskih promena. Šumski požari su uobičajena pojava u južnoj Evropi tokom ljetnih mjeseci, ali su ove godine ipak zabilježene ekstremne vremenske prilike. Francuska i Španija su tokom jula iskusile oko 200 požara nedjeljno, u poređenju sa 38 i 81, koliki je bio prosječan broj požara tokom prethodnih 12 godina.

Vatrene stihije su se ove godine pojačale zbog visokih temperatura i suše. U nedavno pogođenim zemljama Mediterana tokom jula bilo je između dva i pet puta više požara nego od 2008. do 2020. godine.

Uništenje u Turskoj posljednjih nedelja pokazuje razmjere uticaja na životnu sredinu – početkom avgusta izgorjelo je oko 150.000 hektara zemlje, što je bilo devet puta više od prosjeka u prethodnih 12 godina.

Profesor Den Mičel, sa Univerziteta u Bristolu, kaže da ovi požari mogu imati razorne posljedice po ljudsko i ekološko zdravlje.

“Sav sprženi materijal stvara visok nivo čestica u vazduhu, što izaziva značajne disajne probleme i probleme sa vidljivošću. Povrh toga, gubitak ekosistema može poništiti stotine godine rada prirode – poručio je.to

Evropa doživljava najgore toplotne talase u posljednjoj deceniji zbog toplotne kupole – mjehura visokog pritiska koji zadržava toplotu unutar određenog područja.
Zato su se temperature podigle iznad 40 stepeni Celzijusa u mnogim dijelovima južne Evrope i stvorili su savršene uslove da požari počnu da bjesne.

“Požari su rezultat kombinacije vremenskih prilika, ali ključni sastojci su visoke temperature, suhi uslovi i jaki vjetrovi. U Grčkoj i Turskoj kombinovani ekstremni toplotni talasi i suša stvorili su savršenu oluju – rekao je profesor Mičel.

Ove godine zabilježen je i istorijski nizak nivo padavina u većem dijelu južne Evrope. U narednim godinama ekstremniji vremenski obrasci bi mogli da znače da će požari postati problem i u drugim dijelovima Evrope, kaže profesor Mičel.

“Zimi se očekuje da će biti više kiše, što će uzrokovati procvat vegetacije. Ljeti se očekuje manje kiše u mnogim dijelovima Evrope. Tako da ćemo u budućnosti imati više suhe vegetacije, što dovodi do više „goriva“ za šumske požare – objasnio je. (Naj portal)