Zanimljivosti

Za ovaj cvijet se vjeruje da ima posebnu moć: ZIJEVALICA MOŽE OTKRITI LAŽOVA!

Published

3 godine

11/10/2021

Zijevalica je cvijet koji možemo vidjeti u mnogim baštama. Ona je otporna i nezahtjevna biljka koja može da prezimi na otvorenom, i već u proljeće ponovo cvjeta u prelijepim bojama.

Može se naći u raznim nijansama i bojama: od bijele, preko žute i narandžaste, pa sve do roze i crvene, a prelijepo izgledaju kada se na jednom mjestu nalazi po nekoliko boja.

U našim krajevima zijevalica obično prezimi na otvorenom prostoru i cvjeta od ranog proljeća pa sve do zime. U slučaju kada su zime blage, cvijet zijevalice može da se vidi i u tom periodu.

Zijevalica je biljka sa zanimljivim imenom, koje je dobila prema svom izgledu – kada se cvijet otvori, izgleda kao da zijeva. Na latinskom se zove “Antirrhinum majus”, što u prijevodu znači “cvijet koji liči na nos”. Engleski naziv ove biljke je “snapdragon”, jer njen cvijet podsjeća na glavu zmaja koji je sklopio čeljusti, dok se grčkom jeziku zove “kynokephelon,” odnosno “pseća glava”.

Simbolika
Osim što spadaju u dekorativne biljke, zijevalice imaju i posebno značenje i simboliku. Predstavljaju snagu jer mogu da rastu na kamenitim i nenaseljenim područjima, a dovode se i u vezu sa erotskom energijom, jer su ih navodno nekada ljubavnici poklanjali jedno drugom, kao znak da im je još stalo do veze.

U nekim kulturama vjeruje se da ovaj cvijet ima posebnu moć da spriječi i otkrije laž. Takođe, vlasnicima bašte u kojoj raste donosi unutrašnju snagu koja im je neophodna za prevazilaženje izazova.

Prema vjerovanju, zijevalice treba pokloniti ljudima koji su prevazišli neki životni izazov ili se trenutno suočavaju sa prekretnicom u životu. (Naj portal)

Tagovi:laž zijevalicam cvijet

Sljedeća vijest

GLAVOBOLJE: Spas je u čajevima od koprive i ruzmarina (Recept)

Predhodna vijest

Ležeći “Piroćanac”: POGLEDAJTE ZEBRU ZA PJEŠAKE “POD GASOM”, VODI PRAVO U ŽBUN!

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

3 sata

08/11/2024

NajPortal.ba

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.