Smještena u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, planina Vranica nalazi se na razvođu slivova Vrbasa i Bosne, a sa svojih devet vrhova, koji su visoki preko 2.000 metara, najviša je u području srednje Bosne.

Ova pitoma planina pravi je raj za planinare, ali i sve druge ljubitelje prirode, u svojim njedrima krije brojne tajne i ljepote i pravi je užitak hoditi njenim brdima i dolinama.

Premrežena je brojnim stazama koje su veoma dobro označene, najviši vrh je Nadrkrstac (2.112 m), a slijede ga Krstac (2.069 m) i Rosinj (2.059 m). Područje je ovo gdje se susreću dvije klime – mediteranska, koja dopire iz doline Neretve, i kontinentalna, pa je Vranica poznata po velikoj količini padavina.

Zime obiluju snijegom, čija visina zna biti i preko dva metra, pa se na padinama planine nalaze i skijališta Brusnica i Vran kamen. Hidrološka situacija je veoma povoljna, pa je Vranica bogata brojnim izvorima i površinskim vodama koje teku niz njene padine te napajaju Vrbas i druge rijeke koje teku u nizini.

Prokoško jezero
Ipak, dragulj Vranice i ono po čemu je ona posebno prepoznatljiva je čarobno Prokoško jezero. Ono se nalazi na nadmorskoj visini od 1.626 metara, u dolini ušuškanoj između goropadnih planinskih visova, a pogled na ovaj prizor nešto je što se pamti cijelog života. Ovo ledničko jezero je kroz istoriju bilo okruženo pastirskim kolibama, od kojih se mnoge i danas tamo nalaze.

Međutim, u posljednjih nekoliko decenija urbanizacija je uzela danak, pa se uz samo jezero i na njegovim obodima gradi veliki broj vikendica i turističkih smještaja. Tako je vremenom izniknuo pravi mali gradić sa drvenim kućama koje se nastoje uklopiti u autentični ambijent cijelog prostora. Boravak na ovom mjestu krije mnoge draži, a da bi se doživjela njegova iskonska ljepota, moraju se osjetiti jutra i večeri, kada se sunce i zeleni planinski obronci oslikavaju na površini jezera.

Cijelo ovo naselje oživi s proljećem, kada pastiri dogone stoku na ispašu, pa se u jutarnjoj koloni redovno mogu susresti stada krava ili ovaca koja se napajaju vodom s jezera, a potom poznatom utabanom stazom odlaze na ispašu. Također, prisutan je i veliki broj turista, koji dolaze makadamskim putem iz pravca Fojnice da uživaju u planinskoj prirodi i domaćoj gastronomiji koja se nudi, a u posljednje vrijeme primjetno je i povećano prisustvo posjetilaca iz arapskih zemalja, od kojih su neki u međuvremenu postali i vlasnici nekretnina.

Prokoško jezero poznato je i po tritonu, endemičnoj vrsti vodozemca, koji je u prošlosti nastanjivao njegove vode. Ipak, posljednjih godina nije evidentirano njegovo prisustvo u samom jezeru, ali jeste u okolnim barama i manjim jezerima. Poribljavanje i ubrzana gradnja vikend-naselja su, pretpostavlja se, uzeli svoj danak.

Životinjski i biljni svijet
Vranica je oduvijek bila poznata po lovu. Nakon okončanja posljednjeg rata, stanje divljači bilo je veoma loše, ali se u zadnje vrijeme popravilo. Životni uslovi na ovoj planini su veoma dobri za sve vrste autohtone divljači, posebno za mrkog medvjeda i srne. Vranica je, zbog svojih prirodnih pogodnosti, pravi botanički raj, te na njenim obroncima raste i obitava bogata i raznovrsna flora. U nižim područjima prevladavaju guste šume bukve, jele i smreke, dok su viši vrhovi dom za kleku i patuljastu crnogoricu.

Vranica je također poznata i po velikom broju borovnica, pa se u vrijeme berbe na ovoj planini mogu naći brojni berači ovog voća, baš kao i brusnice te islandskog lišaja. Inače, to je najpoznatija rudna planina u našoj zemlji, još od rimskog perioda.

Na njoj su se kroz burnu istoriju nalazili rudnici zlata i drugih plemenitih metala i minerala, ali je rudna eksploatacija u posljednjih nekoliko decenija obustavljena. “Za sve koji vole planine, Vranica se mora naći na listi planina koje moraju posjetiti. Ko dođe jednom, sigurno će se opet vratiti, jer je ovo jednostavno raj na zemlji”, kaže Samir Šadić, dugogodišnji planinar i posjetilac ove planinske ljepotice. (Naj portal)