Pratite nas

Zanimljivosti

Vojvođanke izabrale: POGLEDAJTE UČESNIKE IZBORA “ĐOKE ZA PONOS”

Published

on

U vojvođanskom selu Belegiš svake godine bira se najljepši, najmanji i najveći sugrađanin po imenu Đorđe. Naime, ovo selo koje leži na Dunavu ima najveći broj muških stanovnika koji se zovu Đorđe.

Upravo zbog toga su se mkeštani ujedinili prije nekoliko godina i napravili jedinstvenu manifestaciju na svetu – Đokijadu.

“To je tako od davnina, Đorđe je ovdje najčešće ime koje se daje muškoj djeci. Kad sam sve izbrojao bilo nas je preko 50. Jedan Đoka je preminuo, ali rodio se dječak koji se isto tako zove pa je broj ostao isti. Odlučili smo da napravimo manifestaciju na koju su dobrodošle sve Đoke, a ne samo ove iz našeg kraja. Željeli smo da Belegiš bude po nečemu poznat, a ispostavilo se evo da je najpoznatiji po svojim Đokama”, kaže za RINU Đorđe Radaković, predsednik Udruženja Đoka iz Belegiša.

Ova nesvakidašnja manifestacija koja je održana u Belegišu okupila je na stotine posjetilaca koji su uživali u zanimljivom i zabavnom programu. Najinteresantniji svakako je izbor Đoka i kategorije u kojim se takmiče. Pa tako su medaljama ovjenčani najveći i najmanji Đoka, najušatiji, brkati, najsnažniji i najprecizniji Đoka.

“Osnov svega su lijepo druženja i puno smijeha. Nema tog posjetioca ko se ovdje ne nasmije. Naročito kad se bira najmanji Đoka u selu, on je obavezno Mali Đokica. Imali smo veliku podršku i ljudi sa strane, a primarna ideja je da se na jednom mjestu skupe svi imenjaci. Osmislili smo i zanimljivu glavnu nagradu, a to je specijalni Đokometar, a osim njega kao nagrada ide i pohvala od žena je upravo one biraju naše Đoke”, rekao je Đorđe Ivanov. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending