Ljekari, advokati, stendap komičari, direktori, modeli, novinari, sekretarice, arhitekte, sveštenici — postoje dokazi da će narednih decenija sve ove gaže, i još mnoge druge, biti automatizovane. Jednog dana bi inteligentne mašine mogle da istisnu čak i ljude iz svih sfera proizvodnje i rada.

– Mislim da će tokom 21. vijeka postati tehnički moguće automatizovati praktično sve ljudske poslove – izjavio je Stjuart Eliot, analitičar Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj i autor istraživanja o tome na koje će načine nove tehnologije preobraziti radna mjesta.

Eliot se uglavnom bavi razvojem vještačke inteligencije u odnosu na četiri ljudske vještine: jezik, rasuđivanje, vid i pokret. Jezik je u ovom trenutku najdalje od te tačke, tako da su najmanje šanse da će danas robotima biti zamijenjeni poslovi koji zahtijevaju pregovaranje ili ličnu komunikaciju.

 Stoprocentna automatizacija

Podaci iz studije sa Univerziteta u Oksfordu iz 2013. godine o budućnosti zapošljavanja doveli su do sličnog zaključka: što više društvene inteligencije neki posao zahtijeva, manje je vjerovatno da će on biti automatizovan – dakle, terapeuti i socijalni radnici su prilično bezbjedni; računovođe i utjerivači dugova, ne baš.

Ali, čak i ako vaš posao nije u direktnoj opasnosti da iščezne, to ne znači da ga mašine neće promijeniti na neki značajan način. Danijel Ziskind, predavač ekonomije na koledžu Balion na Univerzitetu u Oksfordu, upravo o tome govori u svojoj novoj knjizi “Budućnost profesija”.

– Efekat automatizacije, tvrdi on, ogledaće se u zamjeni različitih zadataka prije nego u zamjeni čitavih zanimanja. To je već počelo da se dešava: pogledajte samo keš mašine, koje su automatizovale posao bankarskih službenika, ili 27 miliona Amerikanaca koji koriste softver poput TurboTax umjesto da angažuju živog računovođu da im obračuna porez. Ako posmatrate automatizaciju na ovaj način, dobra vijest je da neće svaki posao biti odmah zamijenjen. (Osim ako niste fabrički radnik ili jedan od onih koji mašu transparentima po ćoškovima)

Loša vijest je da je, za razliku od studija koje predviđaju da će automatizacija zadesiti otprilike polovinu poslova u SAD, Ziskindovo viđenje da će blizu 100 odsto poslova biti bar djelimično automatizovano. Prema istraživanju objavljenom prošle godine, rukovodilac može da zaduži robota za najmanje petinu svojih zadataka — kao što su analiza podataka ili pregledanje statusnih izvještaja – uz pomoć trenutno dostupne tehnologije.

Glumci i predsjednici sigurni

I dok je u ovom času najteže automatizovati poslove koji zahtijevaju emocije, kreativnost ili apstraktno mišljenje, to ne znači da mašine u budućnosti neće uspijevati da postignu neki oblik takvog razmišljanja.

– Arhitekta može da kaže da će njegov posao biti pošteđen tehnoloških izmjena zato što taj posao zahtijeva kreativnost, a kreativnost ne može da postigne niko drugi osim ljudsko biće. To je greška. Ako pogledate posao arhitekte malo bliže i dekonstruišete ga, zapazićete da mnogi od tih zadataka uopšte ne zahtijevaju kreativnost. A ti su, zreli za automatizaciju – kaže Ziskind.

A kako automatizacija bude postajala sve uobičajenija pojava, možda će biti poslova koje ćemo odabrati da ih ne automatizujemo.

– Mislim da će u takve izuzetke spadati poslovi kod kojih nam je posebno stalo da ih obavlja čovjek i kod kojih su ljudi spremni da ga rade bez naknade. Dobar primjer je gluma, a vjerovatno i predsjednička funkcija – objašnjava Eliot.

Dakle, ako se bukvalno svaki posao bude izmijenio zbog novih tehnologija, a ljudi ustupe sve veće porcije svojih poslova robotima, šta će preostati njima da rade?

Jedna opcija je da robotima prepustimo tegobne poslove koji proizvode neophodne namirnice i usluge, podijelimo zaradu među sobom, a dane provodimo tako što stvaramo umjetnička djela i samo se izležavamo jedući grožđe ili bilo šta drugo. (Ova vizija bila je veoma popularna u naučnoj fantastici još u prvoj polovini dvadesetog vijeka.)

Druga opcija je da korporacije uberu profit od robotskog rada na račun ljudi, koji neće moći da nađu posao i zbog toga će umirati od gladi.

– Kako poslovi budu sve više automatizovani, bićemo primorani da primjenjujemo neku vrstu univerzalnog osnovnog prihoda kako bi ljudi koji ne rade mogli da žive ugodno – kaže Andrea Kusevski, bihevioralna terapeutkinja specijalizovana za ukrštanje ljudi i mašina.

Roboti u Crkvi: Alatke za praćenje grijehova!

Uzmite za primjer religiju, koja djeluje kao da će poslednja podleći robotskoj intervenciji. Katolička crkva je 2011. godine podržala aplikaciju po imenu Ispovijed, koja je podrazumijevala alatke za praćenje grijehova koje čine korisnici, vodič za pričešće po fazama i sedam opcija za pokajanje. Prema Ziskindu, neki katolici su to shvatili kao znak da ne moraju više da idu u onu kutiju i prestali su u potpunosti da se ispovijedaju.

To je izazvalo takvu paniku da je Vatikan lično morao da se umiješa i saopći vjernicima da iim dozvoljavaju da koriste tehnologiju da bi se pripremili za svoju ispovijed, ali to nije zamjena za pravu stvar.

– Neki poslovi zahtijevaju tijela od krvi i mesa; kao oprost grijehova, očigledno – kaže Ziskind.. (Naj portal)