Deset posto meda na bh. tržištu nije ispravno – pokazale su analize Agencije za sigurnost hrane BIH. Radi se, uglavnom, o uvoznom medu. Oni su naveli da se najviše lažnog meda uozi iz Kine I Poljske, ali začudo ne spominju domaće “fabrike” patvorenog meda, a njih je puna Hercegovina, Krajina, srednja Bosna, pa i Sarajevo. Očito nisu probali “Gospin” med iz Međugorja ili medove sa štandova pored saobraćajnica širom BiH.

Nasuprot stranom, domaći med se pokazao kao visoko – kvalitetan, no prinosi nisu dovoljni da se pokriju domaće potrebe.

Godišnje svaki stanovnik BiH u prosjeku pojede 500 grama meda. Stanovnici Europske unije potroše 2,5 kilograma. Prinosi koje ostvaruju pčelari u BiH nisu dovoljni za domaće, a ni za izvozne potrebe. Da bi svima upala kašika u med, pčelarima se mora dati prilika da se proizvedu respektabilne količine.

“Mi imamo pčelarski fond. Mi imamo proizvodnju. Proizvedemo 2.000 tona, a potrošimo 4.000 tona. To znači da mi uvozimo 2.000 tona, to je šansa za nas“, kaže Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH.

Kid naših pčelara znanja i volje ima, ali njihovu ambiciju za većim prinosom ne prati država. I izdvajanja za poticaje su rasla, ali nisu dovoljno. Pčelari poručuju da nisu zadovoljni.

“Mi smo 2010. imali 10 maraka poticaja na košnici, tada je i ovca isto bila 10 maraka, sada su oni došli na 66 KM, a mi na 12 maraka i hvalimo se tim uspjehom. Kažu edukaciju, mi nemamo edukaciju. Samo što udruženja organiziraju udruženja. Ima li nas u školskom sistemu. Imamo li mladih pčelara – nemamo. Prosječna starost je 60 godina. Mi nemamo bazu. To su činjenice“, kaže Boras Kvesić, predstavnik Saveza pčelara HNŽ-a.

“Pravilnik nije sveto slovo i on se može promijeniti. Ono što je najvažnije jest da smo otvoreni za unaprjeđenje tog dokumenta i da imamo pravilnik koji nismo imali dosad“, ističe Husnija Kudić, savjetnik federalnog ministra poljoprivrede.

A ono čega imamo i viška je uvozni med. I to sumnjive kvalitete. Prošla godina je za bh. pčelare bila medonosna. No, zbog jeftinih patvorina domaći med kod otkupljivača ne dolazi na red.

“Slovenija je kao članica EU povukla jednu inicijativu prema EK da se radi izmjena pravilnika o medu koji bi onemogućio plasman patvorenog meda iz Kine i Poljske gdje imamo cijenu od 1 do 3 eura, što jasno govori da je riječ o patvorenom medu”, kaže Nijaz Bajramović, Agencija za sigurnost hrane BiH.

Ako mislimo dobro pčelarstvu u BIH moramo educirati proizvođače, ali i kupce. Med koji se prodaje pored puta, bez deklaracije, od neprovjerenog prodavača nije siguran med. (Naj portal)