Prema zvaničnim podacima koje je objavio “Wiener Linien” tek dva posto od ukupnog broja građana Beča koji koriste usluge javnog prijevoza, vozilo se u 2020. godini bez karte.

Za razliku od austrijske prijestolnice, u Berlinu je taj broj neznatno veći (tri posto). U poređenju s glavnim gradom Njemačke u Hamburgu i Frankfurtu se švercalo oko pet posto korisnika usluga javnog prijevoza.

Najgore stanje je u Parizu, gdje deset posto od ukupno broja korisnika javnog prijevoza ne plaća kartu.

Razlike u cijeni karata nisu velike. Karta za jednu vožnju u Beču košta 2,4 eura, dok dnevna košta osam eura,. Jedna karta u Parizu košta 1,9 eura, dok ćete za kartu za deset vožnji platiti 16,90 eura.

Ukoliko vas jedan od stotinu kontrolora, koliko ih svakodnevno kontroliše putnike, uhvate bez karte platit ćete 105 eura, ukoliko plaćate odmah. Ukoliko ne, izdvojiti ćete deset eura više.

Poređenja radi karta za javni gradski prijevoz u Sarajevu košta od jedne do 5,3 KM u zavisnosti od linije na kojoj se vozite. Slične cijene su i u Zagrebu i Beogradu!

O poređenju vozili gradskog prijevoza u evropskim i balkansmim metropoama uvišno je praviti bilo kakve analize. Ali, je zanimljivo zapitati se koji procenat građana, koji koriste gradski prijevoz u Sarajevu, plaća uredno karte. Još bi bilo zanimljivije dobiti podatak koliko procentualno građana stigne na vrijeme u gradskom prijevozu Sarajeva o odredišta.

Poznato je da sarajevski autobusi ili trolejbusi imaju prekide saobraćaja dnevno u prosjeku po tri puta!

Bilo kako bilo, ako bi se u ove evropske liste uključili Sarajevo, Beograd I Zagreb – šta mislite na kojim pozicijama bi bili? (Naj portal)