Pratite nas

Razglednice

Stari vrt na Buni: ČAROBNA BAJKA U VILI MARTINE VILAS SA 50-TAK VRSTA RAZNIH BILJAKA

Published

on

Mjesto Blagaj u blizini Mostara u Bosni i Hercegovini možda vam je već od prije poznato po bogatstvu prirodnih ljepota, a i nizu zanimljivih istorijskih građevina na neuobičajenim mjestima koje privlače pažnju. Pored izvorišta i tekije Buna, jedna od najpoznatiji atrakcija ovog područja je i vila Old Garden, koja je u vlasništvu Martine Martinac Milas.

Zidine koje okružuju vrt i okućnicu vile Old Garden doslovno se izdižu iz divljeg toka rijeke Bune i stvaraju prizore i lokaciju koji su po mnogočemu jedinstveni. Bujna vegetacija svakojakog bilja izdaleka skriva pogled na intimu kuće te ujedno formira i obgrljuje raskošno dvorište koje se ocrtava puteljcima, stazicama i zonama popločanima lokalnim kamenom te malim oazama za odmor.

Vlasnica Martina otkriva nam kako je kuća godinama u vlasništvu njene porodice, a sagrađena je prije otprilike 40 godina te obnovljena 2002. i sada je namijenjena za povremeni boravak porodice i iznajmljivanje. Tri etaže kuće rasprostiru se na 150 kvadratnih metara te su ušuškane u pripitomljenu džunglu porodice Martinac sa svojim prostranim terasama i balkonima koji gledaju na obližnju prirodu i jednu od najljepših rijeka u ovom području.

Pažnju privlači okućnica, odnosno vrt vile koja je i nazvana po njemu – Stari vrt. Riječ je o najvećem adutu cjelokupnog prostora – starom vrtu koji obuhvata čak 700 kvadratnih metara, a koji je poput riznice antiknih komada od kojih svaki ima svoju priču i poput utočišta je za niz biljka koje se možda nikada ne bi našle na istom mjestu.

Visoke palme, vrbe, smokve i masline okružuju tirkizno plavi bazen koji stvara atmosferu oaze i donosi bistrinu i svježinu lokaciji, ali brojni drugi zeleni ljubimci su zapravo pravi vladari ovog mjesta. Martina nam govori kako ona vodi brigu za kuću, a o vrtu i okućnici svakodnevno brine njen otac Branimir Martinac. On zalijeva biljke, podrezuje,brine se o dohrani i svemu što je potrebno da one napreduju i izgledaju što bolje.

„Samo neke od biljaka koje se nalaze u vrtu su vrbe, tulipanovac, smokve, masline, lavanda, ružmarin, lantane, lagestremije, hibiskus, hortenzije, pampas, ruže, jasmin, gaure, oleandri, tekome, žuta pupavica, anđeoska truba, pasiflora, klematis, begonije, surfinije, vinke, gvineje, gospin plašt i još niz drugih – nabraja nam vlasnica.

Broj vrsta biljaka koji je blizu 50, način na koji se one međusobno slažu, isprepliću bojama i raskošno uspijevaju, stvaraju atmosferu malog raja, a tome bez sumnje, osim tate Branimira, pridonosi i to što je kuća uza samu rijeku i na povoljnoj poziciji bogatoj suncem.

Vlasnica Martina nam napominje zanimljivu informaciju, a to je da kuća ima vlastito vrelo pitke vode, starinski bunar koji je danas uistinu teško vidjeti i gdje je dotok vode u ljetnom periodu oko 300 litara u minuti, a koji svakako pomaže bogatoj vegetaciji vrta.

Osim zanosnog zelenila i mirisa, vrt je zanimljiv i zbog antiknih komada koji su raspoređeni po lokaciji. Oba porodica skuplja antikne komade i izlaže ih u vrtu i dvorištu još od kada su kupili vilu, znači više od 40 godina.

Pored ostalog, Maina se hvali o upečatljivim plavim vratima, koja su odmah na ulazu u vrt, starija su više od stotinu godina, a nekada davno su stajala na kući Martinine prabake. Tu je i vodeničko kolo starije od 250 godina, a s obnovom kuće i ono je restaurirano. (Naj portal)

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

on

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

 Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

 Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

 Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending