Pratite nas

Zanimljivosti

Šok fetiši poznatih: Ona voli da je bičuju, najveći frajer LIZANJE PAZUHA, a ljepotica pristala na TROJKU

Published

on

Poznate ličnosti obično kriju privatni život kao zmija noge, te su rijetki oni koji potpuno otvoreno pričaju o emotivnim partnerima, a posebno o intimnim odnosima. Međutim, među najvećim zvijezdama ima osoba bez dlake na jeziku – čak otvoreno pričaju u o svojim šokantnim fetišima. Sugurni smo da ćete zbgo seksualnih fantazija pojedinaca ostati bez teksta!

Onaj koji, definitivno, ostavlja bez teksta je čuveni košarkaš Šakil O'Nil koji obožava da vodi ljubav sa svojom partnerkom tokom menstrualnog ciklusa. Štaviše, za vrokeme tih dana posebni preferira oralni seks.

Glumica Demi Mur je u memoarima je otkrila da ju je Ešton Kučer nagovarao na seks utroje, na šta je pristajala iako to nije istinski željela.

“Htjela sam da mu pokažem koliko zabavna i odlična mogu da budem, ali znam da je to bila greška.”
Još jedan detalj iz njihovog intimnog života je da je Ešton navodno od nje tražio da urinira po njemu.

“Bilo je to toliko ponižavajuće i odvratno, još imam traume zbog našeg odnosa”, rekla je Demi.

Latino zvijezda Riki Martin je otkrio da obožava da urinira po svom suprugu Džvanu Jozefu. Kako je ispričao, njega ništa više ne “pali” nego kada može da tokom seksa počasti svog supruga “zlatnim tušem”.

“Temperatura vode nije ni blizu topla kao temperatura tijela. To je ono što me jako pali. Obožavam da piškim po njemu kada imamo seks”, ispričao je on.

Pjevačica Lejdi Gaga priznala kako voli razne seksi kostime, ali i da je grizu i ujedaju tokom odnosa.

Rijana je frapirala prznanjem da je voljela momke sa baš velikim polnim organom. Osim toga, i mazohizam je privlači, te obožava kada je vezuju i bičuju, odnosno nanose joj bol.

Karmen Elektra je priznala da obožava da posjećuje razne seksi šopove i da kupuje igračke, poput lisica i brojnih pomagala.

Za Skarlet Johanson, seks u krevetu je dosadan i prevaziđen. Prelijepa glumica umjesto toga obožava seks u kolima.

“Mislim da je seks u kolima strava i da donosi pregršt zanimljivosti nego dosadan seks u krevetu”, izjavila je ona.

Takođe je rekla da je nekoliko puta ispunila svoj najveći fetiš i dodala da obožava da je na zadnjem sjedištu.

Kristina Agilera i Keti Peri vole da tumače razne uloge tokom intimnog odnosa sa partnerom, dok Kventin Tarantino, Enrike Inglesijas, Dita fon Tiz, Ludakris – obožavaju stopala.

Robert Patinson i njegova bivša djevojka Kristen Stjuart imaju prilično čudan fetiš – lizanje pazuha.

Sa druge strane, Džastin Timberlejk preferira brzi seks tokom koncerta, kada njegov bend ima solo tačku. Takođe, uzbudljiva mjesta obožavaju i Džejda Pinket Smit i Vil Smit – vode ljubav u pauzama na setu, raznim zabavama, u kući od prijatelja itd.

Hju Džekmenu je primaljiv ples u krilu, a Kris Braunu ljubljenje zadnjice. Metju Makonahi voli da konzumira poslastice dok je u zanosu sa ljepšom polovinom, a Džoni Dep voli da vidi partnerku u izazovnoj odjeći.

Očajna domaćica Eva Longorija je u jednom ranijem intervjuu je izjavila da voli da bude potčinjena tokom seksa.

“Nije mi strano da me vezuju svilenim maramama. Volim da muškarac preuzme kontrolu. Ima nešto veoma seksi u potčinjavanju”.

Anđelina Džoli je priznala da voli da pije krv svojih ljubavnika! Prvi put je to uradila nakon što je imala prvi seks.

“Počela sam da imam odnose sa svojim dečkom i seks i emocije jednostavno više nisu bili dovoljno. Nisam više bila djevojčica. U momentu sam željela da mu budem još bliža i zgrabila sam nož i posjekla ga. I on je posjekao mene. Imali smo nekakvu razmjenu, bili smo prekriveni krvlju, moje srce je tuklo”, izjavila je ranije.

Hajdi Klum voli da se oblači izazovno i da igra različite uloge u krevetu.

“Neki ljudi više vole da eksperimentišu u krevetu, a drugi su dosadniji. Dobro je ponekad se potruditi i seksi obući, raditi nešto neobično. Ako ste divlji, navalite tako da druga osoba bude svjesna da iz vas povremeno izlazi đavolak”, poručila je Hajdi. (Naj portal)

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending