O imenu gradića Jajca, za umjetničke duše bisera na Vrbas, kroz dugu istoriju su se ispredale različite priče, ali zasigurno taj šarmer gradić, koji nas zavodi svojom ljepotom, uvijek je bio i ostao – Jajce!

Brojne su narodne predaje o nastanku imena grada na Vrbasu prepoznatljivom po krasnim, Plivskim vodopadima. od čije ljepote čovjeku zastaje dah. Kao i u slučaju mnogih drugih naselja ljudi su im „kumovali“ imena onako kako ih vide, kako ih doživljavaju po izgledu, ili po lokalnoj opredaji koju su čuli.

Neki su obično polazili od etimologije riječi od koje je ime izvedeno, ili od položaja na kome je naselje sagrađeno. O imenu gradića Jajca, za umjetničke duše bisera na Vrbas, kroz dugu povijest možda su se ispredale različite priče, ali zasigurno nije mijenjao ime. Taj šarmer gradić, koji nas zavodi svojom ljepotom, uvijek je bio i ostao – Jajce!

Jedna od legendi kazuje da su neimari prilikom zidanja grada “u malter stavljali jaja da bi malter bio čvršći”, što je motiv koji se često javlja u predajama i kod gradnji dugih naselja. Druga predaja kazuje da je “tvrđava-grad sagrađena na jajolikoj stijeni, pa otuda i ime grada”. Neki povijesničari ime grada dovode sa imenom legendarnoga vojvode kastela Grmuše, graditelja. između ostalog i naselja Jajice na lijevoj obali ljepotice Une u Bihaćkom kotaru.

Prema nekim sačuvanim zapisima, koji svjedoče kako su u ruševine tog kastela, raznesenih prije 1889. godine, nađen pernati buzdovan i koplje mađarske forme. Jedan od zapisa svjedoči da je tu, prije pesto godina, živio vojvoda Jajica…No, u ovom i u drugim slučajevima, sve su to ipak samo pretpostavke bez zasnovanih činjenica.

Izvornost i ljepota predaje

Kako narodne predaje imaju svoju ljepotu i vijednost, zbog jednostavno prepoznatljive jednostavnosti koja ostaje u okvirima realnog i mogućeg, koja su se prenosile usmenom predajom sa koljena na koljeno, neke predaje iz vremena pojave „papira i mastila“, preciznije rečeno „našeg doba“, zasigurno pripadaju analizi savremenika koji kritički trebaju prići povijesnim datumima, kao u slučaju da je u varijanti graditelja Jajca pravo ime izostavljeno, a u prvi plan istaknut je Hrvoje Vukčić Hrvatinić, gospodar Donjih krajeva, čije je oduševljenje talijanskim Castellom del Uovo bilo presudno za postanak Jajca:

“Hrvoje Vukčić Hrvatinić bio je vazal napuljskog kralja i kad je vidio Kastelo, po uzoru na to izgrađen je grad Jajce”. Sve predaje vezane za postanak Jajca, pa i ova kratka su, jednoepizodična saopćenja, za čiji nastanak je samo ime grada nudilo, ali do izvjesne mjere i ograničavalo maštu prenosilaca usmene tradicije. (Naj portal/M.S)