Austrijski poduzetnik i vrsni industrijalac August Braun je ličnost koja je odigrala važnu ulogu za urbanizaciju Sarajeva čijom je ciglom izgrađen veliki broj danas znamenitih gradskih objekata. Braun je rođen sredinom 19. stoljeća u austrijskoj pokrajini Tirol, a u Sarajevo je došao živjeti 1879. godine, sa suprugom Marijom, noseći cijeli život u malom koferu.

U gradu je po dolasku otvorio prvu ciglanu na današnjem prostoru naselja Koševo, u kojoj je proizvodio građevinsku stolariju, podove, opeku, kanalizacione cijevi… Za svoje građevinske proizvode dobio je nagradu na izložbi u Budimpešti 1896. godine.

Uz cijelu priču o uspjehu ciglane veže se jedna vrlo romantična priča. Naime, Braun je u svoje cigle utiskivao vlastite inicijale A. B, a zbog ljubavi prema Mariji u cigle je počeo utiskivati i srce. I baš tim ciglama, sagradio je svojoj voljenoj ženi jednu od najvećih i najljepših zgrada u Sarajevu kojoj je dao ime Marijin dvor, po kome se i danas taj dio grada tako zove.

Kada je započeo s gradnjom, na mjestu palate bilo je pusto polje. U Sarajevu se pričalo da „ludi grof gradi palatu u polju koja nikom neće trebati”.

August i Eva Braun

No, Braun je imao viziju širenja grada prema Ilidži, sagradivši prekrasnu palatu uz nekadašnje drevno naselje Zagorica koja je služila kao ogledni objekat za sva takva buduća zdanja, jer palate su u Sarajevu tada bile rijetkost, te su građene tek u doba procvata secesije. Bila je to i prva zgrada u gradu u kojoj su se mogli iznajmiti stanovi, a projektirao je čuveni češki arhitekta Karlo Paržik. Zgrada se sastoji od dva dijela: Marijin dvora i August dvora, a i građena je u dva navrata: 1885. i 1895. godine. Taj dio Augustovog dvora tek je djelimično završen.

Danas je ta zgrada koja se nalazi na uglu ulica Maršala Tita, kralja Tvrtka, Augusta Brauna i Doline, na samoj tramvajskoj stanici, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Nakon što je izgradio prvi blok zgrada prema Titovoj ulici, Braun se ambiciozno prihvatio zadatka izrade Regulacionog plana čitavog Marijin Dvora 1895. godine, nakon čega gradi većinu objekata u Ulici kralja Tvrtka. Od opeke sa inicijalima i srcem izgrađeni su i palata Predsjedništva Bosne i Hercegovine, porodična vila Braun u ulici Alipašina, te veliki broj drugih objekata u Sarajevu. Tamo gdje je on stao s gradnjom i vizijom, nastavile su iduće vlasti. A ljubavna priča Augusta i Marije Braun zauvijek će ostati da stoji kao simbol početka transformacije jednog grada. (Naj portal/Furaj.ba)

PROČITAJTE I OVO:

Prva sijalica na Balkanu „planula“ je u Semizovcu: OVDJE SU NIJEMCI DOLAZILI NA PRIVREMENI RAD