Razglednice

Sanski biseri prirode: BLIHIN VODOPAD – BOŽIJE ČUDO!

Published

1 godina

30/08/2023

Na lokalitetu između sanskih naselja Fajtovci i Gornji Kamengrad nalazi se vodopad poznat kao Blihin skok, koji je visok oko 60 metara. Ovaj pravi biser prirode najznačajniji je turistički potencijal općine Sanski Most.

Prema riječima Fikreta Kurtovića, kulturnog radnika iz Sanskog Mosta, Blihin vodopad mnogi nisu vidjeli, ali oni koji ga posjete uvjere se da on ima neki specifičan usjek u kanjonu, što mu daje poseban izgled i upravo zbog toga je atraktivan.

“Kod nas u Sanskom Mostu je karakteristično da je različitost prisutna u raznim dijelovima općine. Tu je i kanjon koji je 10-15 metara pješačka staza i najviše ju koriste planinari rekreativnog tipa. Ekološko i planinarsko društvo je skoro napravilo dom, a oni, kao i drugi, rade na uređenju staza, često ih posjećuju i imaju goste.- kaže Kurtović.

Dodaje kako je tokom posljednjih desetak godina došlo do obnavljanja pristupnog puta koji omogućuje posjetu tvrđavi Kamengrad koja je integralni dio ovog prostora gdje ljudi mogu da provedu jedan cijeli dan gledajući vodopad Blihe.

Prema riječima sanskog književnika Amira Talića, vodopad Blihe je pravo čudo. Malo je rijeka u kojima se, kaže, može pronaći riječni rak, a u Blihi je prisutan.

– Radi se o vodi čiji tok je dug 19 kilometara, i nije to neka velika rijeka. Taj vodopad je Božije čudo, jer se on iz godišnjeg doba u godišnje doba mijenja, količina vode ga određuje u različitim varijacijama, kretanje Sunca ga određuje, ujutro, popodne i predvečer je drugačiji.

Za mene je najljepši ujutro, jer Sunce izlazi i obasjava taj dio. Bliha izvire niže Skucanog Vakufa i tu je lovno područje. Taj dio najviše obilaze lovci i tu ima sitne pastrmke i potočnog raka, ona je tu mala, jer još se usput priključe i neki potoci. Imamo prirodne ljepote koje nisu dovoljno promovisane, niti su pristupačne i dosta se zagađuju – ističe Talić

Za Emira Nišića, umjetnika iz Živinica, rijeka Bliha i njen vodopad su prirodna fascinacija i energentska tačka na kojoj se on posebno lijepo osjeća. Upravo taj osjećaj bio je Nišiću inspiracija da napiše nekoliko pjesama i pripovjedaka u kojima se spominje Bliha, ali prije svega šire sansko područje.

Jedna od tih pjesama nosi naziv „Sanjati Sanu“ čime je želio naglasiti da je ovo prirodno područje nalik nečemu iz najljepših snova, budući da se tu nalazi devet izuzetno lijepih i još uvijek čistih rijeka, a svaka od njih je poseban dragulj kome treba posvetiti pažnju.

– To vam je onaj lijep osjećaj koji imate kada ste na nekom mjestu gdje vam od miline zaigra duša, gdje imate izrazito jak osjećaj prijatnosti, gdje ste opušteni i u skladu sa okruženjem. To isto osjeti svako ko posjeti vodopad Blihe, i dobro je što je tek nedavno uređena prilazna staza, jer bi odavno pojedinci tu izgradili vikendice i narušili prirodni dragulj.

Rijeka Bliha izvire u jednom nepristupačnom surovom šumskom predjelu kako se navodi često u mjestu Skucani Vakuf, ali ja sam naveo da je to Donji Lipnik, budući da u zemljišnim knjigama lokacija samog izvorišta Blihe pripada katastarskoj općini Donji Lipnik – pojašnjava Nišić koji je zaljubljenik u ovaj kraj.

Sanski Most je bogat raznovrsnostima. Ima dijelova koji djeluju ravničarski potpuno, a drugi dijelovi su kraškog, čisto planinskog tipa, brežuljci, zagorja… Kada drugima žele prikazati Sanski Most u najljepšem izdanju, Kurtović kaže da im saopće kako ne bi bilo dobro da odu iz ovog grada, a da ne posjete vodopad Blihe, Dabarsku pećinu tj. rijeku Dabar, koja je u cijelome svom toku nenaseljena hiljadama godina. (Najportal)

Sljedeća vijest

Najtopliji grad na svijetu: OVDJE LJUDI PREKO LJETA ŽIVE ISPOD ZEMLJE

Predhodna vijest

Spomenici – srećonoše: ZAŠTO SE MORATE UHVATITI ZA GRGUROV PALAC, BIKOVE TESTISE, JULIJANINE GRUDI ILI ZA “MALOG” NOVINARA VIKTORA

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

6 mjeseci

23/03/2024

NajPortal.ba

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)