Pratite nas

Sudbine

Punicin savjet zetu: SRETNO VAM BILO, LAJKAJTE JEDNO DRUGOM, BOCKAJTE SE I DOPISUJTE SE IZ SOBE U SOBU

Published

on

Prava drama odvijala se u Mostaru. Dečko koji je godinama hodao s djevojkom odlučio je da je zaprosi, a iz te nakane odvila se prava drama. Priču nam je ispričala dečkova sestra i evo što nam je ispričala.

“Moj brat već tri godine je u vezi sa svojom djevojkom. U zadnje vrijeme počela se po njemu čudno ponašati. Izbjegavala je izlaske. Njihovi sastanci su se pretvorili ko rad od kuće. Da ne dužim družili su i zabavljali se online preko raznih društvenih mreža. Mom bratu je to dosadilo pa je upitao djevojke hoće li preći da živi kod njega. Ona mu je odgovorila da to mora pitati njenu majku. Brat je insistirao da neće ženiti njenu mater nego nju, ali ona je bila neumoljiva – ispričala je Mostarka za Hercegovina in.

Kako ljubav nije pura morao se ohrabriti i zatražiti ruku izabranice svoga srca od njene mame. Nazvao je djevojku da se nađu na kafi da se dogovore oko termina, ali i ovaj puta je ostao kratkih pantala ko nekad Ćafet u Mostaru. Nije joj se dalo izlaziti, a ima i nekog posla na internet, pa mu je rekla da slobodno dođe do njih.

Brat je nakon toga malo prolupo. Otišo tu noć vani i napio se ko letva. Sutradan usto, mamuran, nikakav, sve ga boljelo… Predveče ko malo došo sebi, ali se još treso ko višnjak. Govorio je da bi se najradije napio i takav otišo, ali ga strah da ga “punica” ne otjera s vrata.

I onda se uhvatio spremat. Ja se nisam toliko spremala ni kada sam išla na maturu, a vala ni kada sam se udavala. Obuče jedne pantale pa se gleda u ogledalo, pa onda druge, treće…Tako isto i s košuljama. Onda nadigo kosu sliči mi na Elvisa iz najboljih dana. Posebno je iritantno traženje parfema. Od silnih mirisa koje je probao zabolila me glava i već mi je došlo da i njega i nju i tu ženu spremim tamo odaklu su došli. Na kraju se ko on skocko, kupio buket cvijeća, a ja sam mu bila pratnja. Reko on da treba neko od rodbine sa njim, a ja mu ko eto najbliža.

Došli mi tako kod njegove punice. Žena normala, prava mostarska gospođa. Napravila nam kafu, ponudila štrudle. I nakon uvodnih par minuta i ispitivanja snaga žena pita kojim dobrom smo došli. Brat se zacrveni.. Zamuckujući reče da voli njenu kćer i da je došao kod nje da traži njenu ruku. Žena se nasmijala ono što mi kažemo momački i nakon što je smijeh popustio upita:

“Sine moj znaš li ti čiju ruku tražiš”?

“Znam hodamo tri godine već skupa”.

“Sine moj slabo ti ona hoda ikako u zadnje vrijeme”.

“Znam zato i hoću da dođe meni da se uzmemo”.

Imaš li ti sine kući internet”?

“Normala da imam, ful paket od Eroneta”.

Onda imaš moju dozvolu, ali uz jedan uvjet.

“Kakav uvjet gospođo draga”?

Pitao si me kćerkinu ruku jeli tako?

“Jeste volim je i to je sve želim”.

“Pošto moja kćer ne skida ruke s mobitela, moraš uzeti uz njenu ruku i mobitel, a uz to dvoje ide i punjač”.

Brat se prvo šokirao, pa se onda nasmijao kiselo. Konta loži li ga žena ., pa samo reče da može!

Žena ode do kćerke u sobu i zove je u dnevni. Reče da je ona dala pristanak na udaju, a kćerka mrtva hladna samo reče: “Lajkam”.

“Ovdje što si lajkala lajkala si”, odgovori joj mater.

Onda se okrene prema mom bratu i reče:

“Sine moj skinuo si mi teret s vrata. Vala eto vas tamo, lajkajte jedno drugom dokle hoćete, bockajte se i dopisujte se iz sobe u sobu. Što se mene tiče neka odmah pokupi tablet i mobitel i neka ide, i nemojte punjače zaboraviti”.

Bratu nije bilo svejedno, ali je ipak bio zadovoljan. Uspio je u svojoj misiji, a kakav će to biti taj njihov život sa lajkovima, dislajkovima i bockanjima ostaje nam da vidimo. (Naj portal)

Sudbine

Dragan Vratonjić ima sjajna iskustva sa Krnjićevim sokom za dijabetes: NISAM VIŠE (PRE)SLADAK

Published

on

Kažu da je rudarski hljeb sa sedam kora, ali će vam vjerovatno svi koji su nekada radili kao vozači kamiona reći isto za svoju profesiju. Duge smjene, nespavanje i visoki rizik, spadaju u opis posla profesionalnog vozača kamiona. Potvrdit će vam to i 35-godišnji Dragan Vratonjić, rodom iz Ivanjice (Srbija), ali već 12 godina živi u Ćaćku.

Sretno je oženjen, otac je dvoipogodišnjeg sinčića, za kojeg bi život dao. Dragan, kao profesionalni vozač, putuje cijelom Evropom. Kamion mu je druga kuća. Ne žali se na posao, jer je zarada dobra, jedino što mu nedostaje porodica. Suprugu i sina viđa u dane vikenda, a ponekada ih ne vidi i po 15 dana.

Za ovaj ragovor smo ga zatekli u Italiji. Veoma prijatan sagovornik ispričao nam je kako je pobijedio dijabetes TIP 1 uz pomoć Konjičkog sirupa, kojeg priprema čuveni travar Mirsad Krnjić, ali i otkrio kako je bajker od malih nogu. Motore ja zavolio uz ujaka još kao dječačić i od tada je u bajkerskom svijetu. Priprema se za susret bajkera u Trebinju koji je zakazan početkom juna. Kaže, već je rezervisao hotelski smještaj za sebe i suprugu, pomalo je uzbuđen jer prvi put u životu dolazi u Bosnu, a mnogo toga lijepog je čuo o Bosni i Bosancima.

Visoke vrijednosti šećera za njega su prošlost. Dijabetes Tip 1 je nestao. Njegova gušterača radi kao “švajcarski sat”. On se danas sjano osjeća!

A samo pola godine ranije njegovo stanje je bilo zabrinjavajuće. Čak je proveo 15 dana na bolničkom liječenju.

“Krajem prošle godine sam osjetio da nešto nije uredu sa mojim zdravljem. Najčudnije mi je bilo što sam često ustajao noću da mokrim, a to ranije nije bio slučaj. Odmah poslije novogodišnjih praznika otišao sam da obavim medicinske pretrage. Nalazi su pokazali da mi je visina šećera 21. Uz to bile su i neke bakterije u mokraći, pa su me zadržali u bolnici 15 dana. Nakon što su upalu sanirali, poslali su me kući te mi propisali da 4 puta dnevno primam inzulin – započinje priču Dragan Vratonjić.

Riječ je o onom rjeđem tipu bolesti koji predstavlja svega 10 posto svih slučajeva dijabetesa, a obično se javlja u razdoblju između djetinjstva i 30. godine života, najčešće u doba djetinjstva i adolescencije. Draganova gušterača proizvodila je neznatnu količinu inzulina, hormona koji reguiše metabolizam ugljikohidrata u tijelu.

Uz sve to šokantno je djelovala informacija da za dijabetes tipa 1 nema lijeka, osim što se bolest može držati pod kontrolom injekcijama hormona inzulina kako bi Dragan mogao imati relativno normalan život.

Tromjesečno prosjek šećera kod Deragana je iznosio 22 jedinice, tako da je inzulinska terapija bila jedino rješenje

“U januaru su mi nalazi bili katastrofalni. Oscilacije šećera su bile svakodnevne od hipo do hiper. Nije bilo ni malo dobro za moje zdravlje, a dodatni rizik je bio što sam stalno za volanom, putujem po cijeloj Evropi. Dakle, imam i neuredan život, a dijabetes zahtijeva poseban režim ishrane, fizičke aktivnosti – kazuje naš sagovornik.

Priznaje da do tada ništa nije znao o šećernoj bolesti, ali se počeo privikavati na novi način života.

“Čim sam izašao iz bolnice, slučajno čujem da je prijatelj moga druga koristitio Krnjićevu terapiju za šećernu bolest, te da je vrlo brzo normalizirao vrijednosti šećera. Odmah sam stupio u kontakt sa Mirsadom Krnjićem u Konjicu, a on me povezao sa doktorom Mišom Vučkovićem i nutricionistom Anom Trkuljom.

Kako su bili svježi nalazi, odmah sam preuzeo terapiju, uz preporuku da prvih dana uzimam i biljnu terapiju i inzulin. Redovno sam ih obavještavao o vrijednostima šećera, a kako su se one vraćale u normalu tako sam smanjivao doze inzulina. Dvadesetak dana kasnije ja sam prestao da se bodem injekcijama inzulina – priča Dragan.

Trajala je ta njegova borba sa dijabetesom skoro tri mjeseca. Dragan je ukupno potrošio tri kompletne terapije, a od nedavno ne pije više ni sirup…Uzimao je samo čajeve, ali ni njih više ne pije. Nema potrebe!

“Ja evo već skoro mjesec dana ne pijem više Krnjićvu terapiju, a kontrolišem redovno vrijednosti šećera. One su u normali. Stesao sam i 20-tak suvišnih kilograma, strogo se pridržavam uputa Ane Trkulje Vučković u vezi režima ishrane. Pojedem ponešto i od “zabranjene” hrane, ali šećer je uvijek u granicama normalnih vrijednosti – ne krije svoje zadovoljstvo Dragan.

Nakon svega Dragan će vam kazati da je bilo svega, a najviše neprospavanih noći i strahova od posljedica šećrene bolesti. Na kraju on je uz pomoć biljnih terapija travara Mirsada Krnjića iz Konjica, te stručne savjete Miše i Ane Vučković pobijedio. Njegovi nalazi su odlični, tabele idealne, a on “puca” od zdravlja.

Kontakt telefon travara Mirsada Krnjića je 061 383 325. Pozivni za BiH je 00387.

Brojna svjedočenja prezadovoljnih pacijenata i možete pronaći i na Facebok grupi: Biljem protiv šećerne bolesti (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending