Dan državnosti Bosne i Hercegovine je praznik koji se svakog 25. novembra svečano obilježava u Federaciji Bosne i Hercegovine, te mnogo manje u entitetu Republika Srpska zbog sistematskog i institucionalnog ignorisanja, a najviše zanemarivanja duže historije BiH iz političkih razloga.

“Bojim se da će i ove godine od državnih institucija u Republici Srpskoj ovaj datum biti zanemaren. Naime, oni Dan državnosti tretiraju kao najobičniji historijski događaj koji za njih nema važnost. I prošle godine, kada smo ga obilježavali u Mrkonjić-Gradu, a tako je inače svih proteklih godina u RS-u, sve te naše događaje i skupove vlasti su ignorisale, od načelnika do entitetskih predstavnika vlasti niko nam se ne bi pridružio, barem ne javno da to podrži. Međutim, kada svratimo bilo gdje, na primjer, u neku kafanu u Mrkonjić-Gradu, situacija kod običnih ljudi je sasvim drugačija, oni to poštuju i ispunjava ih zadovoljstvom činjenica da je njihov grad značajna lokacija za nastanak ili obnavljanje državotvornosti BiH, kaže za Oslobođenje Ibrahim Čomić, sekretar Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) iz Sarajeva.

Tokom Drugog svjetskog rata, 25. novembra 1943. u Mrkonjić-Gradu je održano zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), u zgradi koja je danas muzej od historijskog značaja, a koja je prije dvije godine obnovljena i tako spašena od potpunog propadanja.

Vijeće je na tom zasjedanju potvrdilo odlučnost naroda BiH, i Srba i Hrvata i Muslimana, da njihova zemlja bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana ravnopravnost svih, što je kasnije i potvrđeno na zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) u Jajcu, gdje je ustanovljena i ravnopravnost Narodne republike BiH unutar SFRJ i to sa historijskim granicama koje datiraju iz vremena srednjovjekovne Bosne.

Naime, dolaskom otomanske vojske i osvajanjem Bosne 1463. godine, te nakon što je u Jajcu pogubljen posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević, ukida se srednjovjekovno kraljevstvo i država BiH. Nepunih petsto godina egzistira kao pašaluk te okupirana teritorija Austro-Ugarske, da bi se reinstituisala ponovo u Drugom svjetskom ratu.

Za vrijeme rata i poslije Dejtonskog mirovnog sporazuma vlasti u Jajcu, u kojem je dominirala hrvatska struja, nisu pridavale značaj tekovinama iz Titovog perioda i vremenima NOB-a i socijalističke revolucije.

Jajce se probudilo 2008, kada se u grad na 65. godišnjicu zasjedanja slilo više od pet hiljada gostiju, antifašista iz Bosne i Hercegovine i ostalih država bivše Jugoslavije. Te godine obnovljeni Muzej II zasjedanja AVNOJ-a zvanično je ponovo otvoren. Doduše, kako tvrde domaćini i danas prokišnjava.

Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano u Jajcu 29. novembra 1943. sastavni je dio historijske tradicije naroda Bosne i Hercegovine i jedan je od kamena međaša njene historije. Na II zasjedanju AVNOJ-a potvrđene su odluke I zasjedanja ZAVNOBiH-a, kojima je obnovljena državnost Bosne i Hercegovine.

Odluke ova dva historijska zasjedanja od velikog su značaja i za savremenu državu BiH, i to iz dva razloga. Prvo, Bosna i Hercegovina je 1992, kada su njeni narodi odlučili da raskinu veze sa federalnom državom Jugoslavijom, bez većih zapreka dobila međunarodno priznanje zahvaljujući odlukama donesenim na zasjedanjima u Mrkonjić-Gradu i Jajcu (kojima je BiH potvrđena kao suverena država, koja je potom ušla u jugoslovensku federaciju). Nakon međunarodnog priznanja 1992, granice Bosne i Hercegovine utvrđene na II zasjedanju AVNOJ-a prihvaćene su kao važeće i nepromjenljive.

Manifestacija Dani AVNOJ-a u Jajcu jedinstvena je na našim prostorima. Muzej II zasjedanja AVNOJ-a na ovaj način čuva sjećanje na antifašističku tradiciju svih jugoslovenskih naroda.
Inače, Jajce I Mrkonjić – Grad, dva susjedna grada su dva značajna temelja državnosti Bosne i Hercegovine, tromeđa su i kolijevka sva tri njena konstitutivna naroda, a koji u poslijeratnom periodu pate od nedovoljnog ekonomskog razvoja, zapuštenosti od centara političke moći u BiH, te kao i sva druga rubna urbana područja u BiH pate od odliva stanovništva u inostranstvo. Popravljanjem stanja i odnosa ova dva grada, slobodno se može reći, u mnogo čemu bi se popravila i slika cijele BiH.

U Narodnooslobodilačkom ratu nastala je i pjesma “Jajce grade, ti si naša dika, u tebi se rodi republika”, koju Jajčani i danas pjevaju, a trebala bi je pjevati i cijela BiH.

“Ona živi među nama, svaki put drago nam je da je čujemo. Svakako, Jajce je historijski među najbitnijim gradovima u BiH, ali mi smo bogati i prirodnim ljepotama koje zavređuju pažnju, pogotovo od naših državnih vlasti koje trebaju Jajcu posvetiti veću pažnju. Bogati smo historijskim spomenicima, te promocijom grada Jajca možemo lijepo promovisati i cijelu državu. Mi smo praktično Bosna i Hercegovina u malom, smatra direktor Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a. (Naj portal)