Na nekoliko kilometara od Donjeg Vaklufa nalazi se Prusac, najveće muslimansko dovište u Evropi. Svakog juna na hiljade muslimana hodočasti na Ajvatovicu.
Tako je i ove godine na 511. “Danima Ajvatovice”. Iz Karaule, nedaleko od Turbeta u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, krenulo je 88 konjanika, koji će nakon prolaska kroz Donji Vakuf nastavili put ka Pruscu, gdje će u nedjelju biti održan centralni dio manifestacije.
Ajvatovica je jedno od najstarijih muslimanskioh dovišta u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.
Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.
Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.
Kroz Prusac teče rijeka Prensa (nekadasnji naziv i samog naselja), koja ni u to vrijeme nije bila za piće, a niti brojni bunari dovoljni za potrebe mjesta. Predaja kaze da je Ajvaz-Dedo nedaleko od Prusca našao snažno vrelo, ali prema mjestu zakrčeno stijenom dugom 74 metra i visokom oko 30 metara.
Stijena je ometala provođenje vodovoda, pa se ovaj poduzetni i pobožni dobrotvor 40 dana uzastopce ranim sabah-namazom obraćao Svevišnjem da stijenu rastavi. Četrdeseto jutro učeći nakon namaza Ajvaz-Dedo zaspi i usnije da su se dva bijela ovna sudarila i rastavila stijenu. Prenuvši se iz sna, ugleda stijenu rastavljenu. Duž nastalog koridora kroz stijenu, polozene su uskoro drvene cijevi kroz koje je potekla voda u Prusac.
U znak Božije blagodati ljudi su počeli pohoditi mjesto gdje se desilo raspuknuće stijene. (Naj portal/FotoA.A.)
PROČITAJTE I OVO:
https://najportal.ba/bozija-kuca-na-vrh-brda-najstarija-dzamija-u-bih-sagradjena-gdje-su-se-sokolovi-legli/
