Pratite nas

Razglednice

Panorama od koje staje dah: DA LI STE POSJETILI TURSKI DVORAC ALANJA? (video)

Published

on

Alanja je jedan od najljepših gradova na južnoj obali Turske. Smješten južno od Alanje, nalazi se istoimeni dvorac koji je srednjovjekovni dvorac, sagrađen u 13. vijeku i jedno je od mjesta vrijednih posjete.

Dvorac je 1221. sagradio sultan Aladin Kejkubat, koji je zauzeo grad i naredio da se ponovo izgradi. U dvorcu se nalaze 83 kule i 140 bastiona. Izgrađeno je gotovo 400 cisterni s vodom kako bi se zadovoljile potrebe za vodom u gradu koji se u srednjem vijeku nalazio unutar zidina. Neke od cisterni se koriste i danas.

Dvorac je sagrađen na ostacima antičkih utvrđenja, iz vizantijskog i rimskog razdoblja. Uzdiže se 250 metara iznad mora, na vrhu stjenovitog poluostrva, s tri strane zaštićenog Sredozemnim morem.

İćkale (unutrašnji dvorac) je muzej na otvorenom na vrhu poluostrva. Vizantijski, seldžučki i osmanski artefakti nalaze se u unutrašnjem dvorcu. Put od Edemeka vodi do unutrašnjeg dvorca na vrhu poluostrva. Ovdje se naplaćuje ulaz. S lijeve strane nalazi se cisterna za vodu pokrivena crvenom ciglom. To je najveća od oko 400 cisterni rasutih po dvorcu i još uvijek je u upotrebi.

Vizantijska crkva jedno je od najbolje sačuvanih djela u kompleksu do danas. Crkva je korištena kao mala džamija tokom seldžučkog razdoblja. Dio iza crkve, na koji se može popeti stepenicama, je vidikovac. Odavde se preporučuje posmatranje nevjerovatno lijepog grada, posebno pri zalasku sunca.

Dvorac je otvoren svaki dan od 09:00 do 19:30 u proljeće i ljeto, te od 08:30 do 17:00 u jesen i zimu. Ulaznica će vas koštati oko 30 turskih lira po osobi. Ako se nekako dokopate muzejske kartice možete ga posjetiti besplatno. Za rezervaciju zabavnih parkova, muzeja i ulaznica za izlete prije putovanja u regiju Antalija, ne ustručavajte se da provjerite ponude u službenoj trgovini.

Dvorac su u 2. vijeku prije Hrista nazvali “Korakesion” rimski ratnici. Bili su uznemireni gusarskim aktivnostima u istočnom Sredozemlju, pa su su zauzeli dvorac oko 64 godine prije Hrista.
Alaedin Kejkubad I. 1220.-1221. godine pridružio je dvorac i okolno naselje seldžučkoj zemlji. Tada su Karamanogulari bili pod vlašću Mameluka i osvojio ih sultan Sulejman Veličanstveni.

Unutrašnji dvorac (İćkale) danas je muzej. Seldžučki sultan Alaedin Kejkubad naredio je da se tu sagradi njegova palata. Nakon što je područje pod Otomanskim Carstvom postalo potpuno mirno, dvorac više nije bio isključivo obrambeni i u 19. vijeku brojne su kuće izgrađene unutar perimetra zida. Danas se u dvorcu nalazi naselje. (Naj portal)

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

on

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

 Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

 Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

 Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending