Pratite nas

Razglednice

Oduzeće vam dah na prvi pogled: DA LI STE ČULI ZA BOŽIĆNO OSTRVO? (Video)

Published

on

Božićno ostrvo nije još jedan tipičan tropski ostrvski raj. Nazvan “Galapagos Indijskog okeana”, poznat je po svojim crvenim rakovima, morskim pticama i spektakularnim koralnim grebenima.

Kako piše piše putnikofer.hr., ime je dobio kada ga je na Božić 1643. godine otkrio engleski kapetan Vilijam Majnors, nalazi se 1.500 kilometara od australijskog kopna i predstavlja izvanrednu destinaciju za sve ljubitelje životinja, avanture i iskonske prirode. Ovaj mali komad zemlje u Indijskom okeanu može se pohvaliti tropskim kišnim šumama, slatkovodnim močvarama, nevjerovatnim morskim liticama i raznolikim divljim životinjama, kao i zadivljujućom mješavinom kultura i nekim od najspektakularnijih svjetskih čuda prirode.

Da biste došli na Božićno ostrvo, potrebno je da doletite iz Perta, nije vam potrebna viza za ulazak, a sa svojih 2.000 stalnih stanovnika oduzeće vam dah na prvi pogled!

Dokumentarni filmovi o prirodi koji prikazuju migraciju crvenog raka na Božićnom ostrvu zaokupili su maštu ljudi širom svijeta. A britanski prirodnjak, televizijski pisac i pisac Dejvid Atenboro opisao je to iskustvo kao jedno od najupečatljivijih u svom životu.

Svake godine, više od 120 miliona ovih malih morskih životinja napusti šumu i krene u okean da se razmnožava, prelazeći puteve, potoke, stijene i plaže. Rakovi veći dio godine provode na ostrvu, u zemljanim jazbinama ili dubokim stjenovitim pukotinama, a u oktobru ili novembru, kada se kišna sezona polako vraća, počinju seobu ka obali.

Ovo vrijeme se obično poklapa sa mjesečevim ciklusom i plimom i osekom, a vi možete da prisustvujete spektakularnom i pomalo zastrašujućem prozoru uz obilazak sa vodičem.

Neki putevi su nedjeljama zatvoreni kako bi se omogućio bezbjedan prolaz. Tamo gdje ostaju otvoreni, čuvari podižu ograde duž ivica, usmjeravajući milione rakova preko nadvožnjaka izgrađenih posebno za njih. Nije iznenađujuće što su ovi mostovi veliki hit kod turista.

Božićno ostrvo je relativno bezbjedna destinacija za samostalno istraživanje, ali obilazak sa vodičem će vam dati daleko dublje razumijevanje i uvažavanje njegovih zapanjujućih staništa, istorije i stanovnika. Dozvolite iskusnim i strastvenim lokalnim vodičima da vam pokažu skrivene dragulje, prenesu neispričane priče i istoriju na obilascima dizajniranim za različite nivoe interesovanja i kondicije.

Svi oni koji su posjetili ovo nevjerovatno mjesto kažu da je ovdje lako postati strastveni posmatrač ptica jer su vrste koje ćete sresti neke od najrjeđih na svijetu. S obzirom da je dvije trećine ostrva nacionalni park, ptice uvijek imaju bezbjedno mjesto za život i brigu o svom potomstvu.

Pored fascinantnih aktivnosti na ostrvu, Božićno ostrvo ima više od 60 mjesta za ronjenje u nekim od najčistijih voda na svijetu. Čitavo njeno morsko područje se može pohvaliti nevjerovatnom raznolikošću biljnog i životinjskog svijeta, uključujući 88 vrsta korala i više od 650 različitih vrsta riba.

Pored morske ribe, ovi netaknuti grebeni su dom riba leptira, anđeoske ribe, škarpina, papige, jegulja i bezbroj drugih vrsta. Vidljivost je konstantno odlična, a more toplo tokom cijele godine. (Naj portal)

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

on

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

 Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

 Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

 Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending