‘Nemoj spavati s klimom, ukočit ćeš se’: Mit, štetnost ili spas u ljetnim vrućinama?
Ljeto u Bosni i Hercegovini više nije ono isto ljeto iz djetinjstva. Više to nisu sparne, ali podnošljive večeri pod drvetom uz limunadu i priče iz mahale. Danas je to borba za dah u zgradi koja se preko dana pretvorila u pećnicu, a navečer u staklenik.
Saveznik protiv tropskih noći
I tu dolazimo do ključne dileme: klima — neprijatelj zdravlja ili jedini saveznik u borbi protiv tropskih noći?
– Iskreno, dok sam prošlog ljeta ležala budna u tri ujutro, lijepeći se za jastuk i brojeći sekunde između kapljica znoja koje su mi klizile niz leđa, nisam baš imala dilemu. Klima mi je tada bila spas, a buka njenog motora — muzika za spavanje – kaže jedna ‘vlasnica’ klima uređaja.
Ali čim svane, krene rafal: “Nemoj spavati s klimom, ukočit ćeš se.” “Prehladit ćeš pluća.” “Znaš li koliko struje troši?” I tako redom, do ručka. U našim krajevima, klima-uređaj je više društvena tema nego tehnički aparat. Svi je koriste, svi je komentarišu, a rijetko ko je servisira.
I da, klima može biti štetna — ako je postaviš na 18 stepeni i sjediš direktno pod mlazom kao ispod vodopada. Kao što može biti štetna i lubenica iz frižidera u tri ujutro. Sve je u mjeri. Ljekari savjetuju da razlika između spoljne i unutrašnje temperature ne bude veća od 6–7 stepeni. Što u prevodu znači: nemoj ući u stan s klimom namještenom na “arktik” ako si došao s +40.
Skuhan kao sipa
Kad krene toplotni udar u stanu na južnoj strani, čovjek više ne zna je li živ, kuhan ili samo psihički u klimatskoj predaji. Evo kako izgleda prosječni ljetni dan u domaćinstvu s klimom:
Jutro: “Neću paliti, ima još malo hlada.” Do 10:15 već si skuhan kao sipa.
Podne: Pališ klimu. Na 22. Pa ti mama viče da ćeš dobiti upalu sinusa, tetka da ti klima ‘vuče bubrege’, a pas te gleda kao da si ga izdao.
Popodne: Kreće šetanje po stanu s daljinskim kao da je detonator. Gasni-pali, gasni-pali – da ne “preladiš prostor”.
Noć: Podešavaš tajmer. Ako ostaviš da radi cijelu noć – guši te savjest. Ako ugasiš – guši te sparina. U svakom slučaju, neko te guši.
Kao što vidiš, klima nije samo uređaj – to je član porodice. S njom moraš razgovarati, pregovarati i na kraju joj se moliti.
S druge strane, recimo to jasno: klima spašava živote. U julu 2022. u Francuskoj su zabilježene stotine slučajeva kolapsa od vrućine među starijom populacijom — upravo zbog nepostojanja rashlade. Slično je bilo i u Kanadi i Njemačkoj. Vrućina nije šala. A nije ni luksuz moći disati.
U mojoj zgradi, jedna nana drži klimu na 27 stepeni, samo da “izvuče vlagu”. Kaže: “Nije meni da se rashladim, nego da se ne ugušim.” I potpuno je u pravu.
Klima nije ni mit, ni neprijatelj – ona je alat. Pametno korištena, spašava dan. Neodgovorno korištena – kvasi jastuk od kihanja.
Zato možda nije pitanje klima – da ili ne, nego kako i kada. Ako je koristiš pametno, čistiš filtere i ne praviš polarni ekspres u dnevnom boravku – ona nije štetnost, nego civilizacijsko dostignuće. Spas, rekli bismo, pod uvjetom da znaš kad stati.
Prednosti klima-uređaja:
Snižava temperaturu – omogućava normalno funkcionisanje tokom ljetnih vrućina
Smanjuje vlagu u prostoru – pogodna za osobe s respiratornim problemima
Povećava produktivnost – rashlađen prostor znači bolju koncentraciju i manje umora
Štiti zdravlje – posebno starijih, djece i hroničnih bolesnika u vrijeme toplotnih udara
Filtrira zrak – uklanja prašinu, polen i druge zagađivače (ako se filter redovno čisti)
Mane klima-uređaja:
Rizik od prehlada i upala – ako se koristi na preniskim temperaturama ili direktno puše u tijelo
Nagle temperaturne razlike – ulazak iz hladnog u vrelo (ili obrnuto) može šokirati organizam
Neodržavana klima širi bakterije – prljavi filteri mogu uzrokovati alergije i infekcije
Velika potrošnja električne energije – posebno kod starih ili loše podešenih uređaja
Zavisnost – što se češće koristi, teže se naviknuti na prirodne uslove
Pametni savjeti za korištenje klime:
Idealna temperatura u prostoru: 24–26°C
Ne praviti razliku veću od 6–7°C u odnosu na spoljnu temperaturu
Redovno čišćenje filtera: barem jednom mjesečno tokom ljetne sezone
Ne sjediti direktno ispod klime – usmjerite mlaz prema zidu ili stropu
Koristiti tajmer ili “eco” režim za noćni rad – štedite i struju i zdravlje
Dženita Hasović-Mirvić (Naj portal)
